Zbog epidemioloških restrikcija obrana se odvijala video-konferencijski između Krka i Ljubljane. Tročlanu komisiju sačinjavali su muzikolozi: predsjednik komisije izv. prof. dr. sc. Matjaž Barbo, mentor izv. prof. dr. sc. Leon Stefanija i članica komisije dr. sc. Urša Šivic sa Slovenske akademije znanosti i umjetnosti.

Akademskom činu nazočili su doktorandova obitelj, krčki biskup Ivica Petanjak, načelnica općine Omišalj i saborska zastupnica Mirela Ahmetović, djelatnici Biskupskog ordinarijata u Krku, profesori s Glazbene akademije iz Ljubljane, djelatnici Etnološkog instituta iz Zagreba, svećenici Krčke biskupije, redovnice te prijatelji.

Doktorand se u svojem znanstvenom istraživanju bavio odnosom mlađih generacija otoka Krka prema tradicijskoj glazbi otoka Krka. Promatrao je odnos mladih prema tradicijskoj glazbi u četiri nekadašnja krčka kaptola, a danas župe i jedinice lokalne samouprave: Omišalj, Dobrinj, Vrbnik i Baška, s posebnim naglaskom na glazbeni repertoar kod slavljenja svetaca zaštitnika.

U Omišlju se fokusirao na svetkovinu Uznesenja blažene Djevice Marije – Stomorinu (14. – 15. kolovoza), u Dobrinju na svetkovinu Našašća relikvija sv. Stjepana – Stipanju (3. kolovoza), te slavlje Rođenja sv. Ivana Krstitelja – Ivanje (24. lipnja) u Vrbniku i Baški.

Osnovni cilj istraživanja bio je uočiti kakav odnos današnji srednjoškolci otoka Krka imaju prema tradicijskoj glazbi, a sve u vidu aplikacije na buduće njegovanje iste glazbe. Glazbu proučava kroz izričaje: staroslavensko ili glagoljaško pjevanje u liturgiji, svjetovni kanat po domaću te tanac i sopilu.

Istraživanje ima reperkusije na interdisciplinarnom znanstvenom području. Upuštajući se u sociološke analize, koje nadopunjuje muzikološkim i etnološkim kvalitativnim analizama, Ilijić se služio i metodama iz područja etnologije, kulturne antropologije i folkloristike, muzikologije i sociologije, pedagogije, teologije, povijesti i geopolitike, koje su kvantitativnim podacima dodale kvalitativnu dubinu iskaza i izražavanja lokalnog identiteta putem tradicijske glazbe i odnosa prema mladima.

Da bi došao do cilja istraživanja, Ilijić postavlja glavnu hipotezu: Odnos mladih prema tradicijskoj glazbi otoka Krka je pozitivan te istražuje putem provedene ankete u srednjoškolskom centru Hrvatski kralj Zvonimir u Krku i putem etnomuzikološke analize glazbenog repertoara te na opisnoj i kauzalno neeksperimentalnoj metodi pedagoškog istraživanja. Takav rad u kojem Ilijić istražuje odnos mladih (od 14 do 18 godina) prema glazbi otoka Krka još nikad nije obrađen. Literatura kao takva ne postoji pa se djelo smatra prvijencem u znanstvenim disciplinama s posebnim naglaskom na područje etnomuzikologije.