Svećenik Krčke biskupije Saša Ilijić doktorirao
vlč. dr. Saša Ilijić / Foto: Biskupija Krk
Svećenik Krčke biskupije Saša Ilijić obranio je 7. prosinca na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani doktorsku disertaciju iz znanstvenog područja muzikologije naslovljenu „Praznična glasba kapitljev na Krku in njena recepcija med srednješolci“ izrađenu pod vodstvom prof. dr. Leona Stefanije.
Zbog epidemioloških restrikcija obrana se odvijala video-konferencijski između Krka i Ljubljane. Tročlanu komisiju sačinjavali su muzikolozi: predsjednik komisije izv. prof. dr. sc. Matjaž Barbo, mentor izv. prof. dr. sc. Leon Stefanija i članica komisije dr. sc. Urša Šivic sa Slovenske akademije znanosti i umjetnosti.
Akademskom činu nazočili su doktorandova obitelj, krčki biskup Ivica Petanjak, načelnica općine Omišalj i saborska zastupnica Mirela Ahmetović, djelatnici Biskupskog ordinarijata u Krku, profesori s Glazbene akademije iz Ljubljane, djelatnici Etnološkog instituta iz Zagreba, svećenici Krčke biskupije, redovnice te prijatelji.
Doktorand se u svojem znanstvenom istraživanju bavio odnosom mlađih generacija otoka Krka prema tradicijskoj glazbi otoka Krka. Promatrao je odnos mladih prema tradicijskoj glazbi u četiri nekadašnja krčka kaptola, a danas župe i jedinice lokalne samouprave: Omišalj, Dobrinj, Vrbnik i Baška, s posebnim naglaskom na glazbeni repertoar kod slavljenja svetaca zaštitnika.
U Omišlju se fokusirao na svetkovinu Uznesenja blažene Djevice Marije – Stomorinu (14. – 15. kolovoza), u Dobrinju na svetkovinu Našašća relikvija sv. Stjepana – Stipanju (3. kolovoza), te slavlje Rođenja sv. Ivana Krstitelja – Ivanje (24. lipnja) u Vrbniku i Baški.
Osnovni cilj istraživanja bio je uočiti kakav odnos današnji srednjoškolci otoka Krka imaju prema tradicijskoj glazbi, a sve u vidu aplikacije na buduće njegovanje iste glazbe. Glazbu proučava kroz izričaje: staroslavensko ili glagoljaško pjevanje u liturgiji, svjetovni kanat po domaću te tanac i sopilu.
Istraživanje ima reperkusije na interdisciplinarnom znanstvenom području. Upuštajući se u sociološke analize, koje nadopunjuje muzikološkim i etnološkim kvalitativnim analizama, Ilijić se služio i metodama iz područja etnologije, kulturne antropologije i folkloristike, muzikologije i sociologije, pedagogije, teologije, povijesti i geopolitike, koje su kvantitativnim podacima dodale kvalitativnu dubinu iskaza i izražavanja lokalnog identiteta putem tradicijske glazbe i odnosa prema mladima.
Da bi došao do cilja istraživanja, Ilijić postavlja glavnu hipotezu: Odnos mladih prema tradicijskoj glazbi otoka Krka je pozitivan te istražuje putem provedene ankete u srednjoškolskom centru Hrvatski kralj Zvonimir u Krku i putem etnomuzikološke analize glazbenog repertoara te na opisnoj i kauzalno neeksperimentalnoj metodi pedagoškog istraživanja. Takav rad u kojem Ilijić istražuje odnos mladih (od 14 do 18 godina) prema glazbi otoka Krka još nikad nije obrađen. Literatura kao takva ne postoji pa se djelo smatra prvijencem u znanstvenim disciplinama s posebnim naglaskom na područje etnomuzikologije.
