Recenzenti knjige su: prof. dr. sc. Ivan Karlić, prof. dr. sc. Vladimir Vukašinović i dr. sc. Domagoj Volarević, a na koricama je slika (ikona) Krista Pantokratora (VI. st.) iz samostana sv. Katarine, Sinaj. Knjiga je podijeljena u osam poglavlja. U prvome poglavlju autor govori općenito o sakramentima u pravoslavnoj teologiji, a potom u ostalim poglavljima obrađuje pojedine sakramente.

Drugi vatikanski sabor, u Dekretu o ekumenizmu Unitatis redintegratio, veli: „Istočna i Zapadna Crkva slijedile su kroz mnoga stoljeća svaka vlastiti put, mada povezane bratskim zajedništvom vjere i sakramentalnog života. (…) Ne valja smetnuti s uma da Crkve Istoka od početka posjeduju blago iz kojega je Crkva Zapada više toga preuzela u bogoslužju, u duhovnoj predaji i u pravu. (…) Svakomu je poznato s koliko ljubavi istočni kršćani obavljaju svoju svetu liturgiju, osobito euharistijsko slavlje, izvor životu Crkve i zalog buduće slave, kojim vjernici, sjedinjeni s biskupom, imaju pristup Bogu, Ocu po Sinu – utjelovljenoj Riječi – koji je trpio i bio proslavljen, u izljevu Duha Svetoga. (…) Neka svi znaju da je od najveće važnosti za vjerno očuvanje punine kršćanske predaje i za izmirenje Istočnih i Zapadnih Crkava poznavati, čuvati i podupirati prebogatu liturgijsku i duhovnu baštinu Istočnjaka“ (UR, 15).

„Svete tajne, odnosno sveti sakramenti, kao bitni dio kršćanske baštine određuju i uređuju kršćanski život ne tek u individualnom nego upravo u eklezijalnom smislu. To je nadasve vidljivo u središnjem sakramentu Crkve, u euharistiji. Uvjeren sam da nam pravoslavna teologija svetih tajni, u čijem je središtu euharistija (Božanstvena liturgija), pomaže u cjelovitijem shvaćanju i življenju otajstva vjere: zajedništva s Bogom u Isusu Kristu milošću Duha Svetoga“, piše autor u Predgovoru knjige.

Naslovnica knjige

U svojemu Pastirskom pozivu hrvatski su biskupi 1994. pozvali na oživljavanje ekumenskog duha i nastojanja, u skladu sa saborskim nastojanjima: “Prijeko je potrebno da katolici radosno priznavaju i cijene istinske kršćanske vrednote koje proistječu iz zajedničke baštine, a nalaze se kod braće koja su od nas rastavljena” (Biskupi Jugoslavije, Pastirski poziv na oživljavanje ekumenskog duha i nastojanja, br. 4). U tom su duhu nastali i radovi u ovoj knjizi. Poticaj njihovu nastanku bila je potreba za boljim razumijevanjem istočne teologije i liturgije, te želja da se studentima teologije, posebno onima na poslijediplomskom studiju, omogući barem skromni uvid u teologiju svetih tajni u Istočnoj Crkvi. Objavljivani su tijekom više godina u teološkim časopisima i zbornicima. Ovdje su dijelom dopunjeni i prilagođeni, a oni koji su objavljivani u dva dijela presloženi su u jednu cjelinu.

„Nadam se da će biti od koristi ne samo studentima teologije nego i svima koji se iskreno zanimaju za istočnu teologiju i liturgiju, te nastoje oko boljeg međusobnog razumijevanja i ekumenskog zbližavanja“, ističe dr. Mateljan te nastavlja: „Svjestan sam da je ovo nepotpun pokušaj predstavljanja teologije i načina slavljenja svetih tajni u Pravoslavnoj Crkvi, složen samo na temelju dostupne literature i skromnog iskustva. To sam se usudio načiniti poradi nedostatka opširnijeg i cjelovitijeg uvida u svete tajne na hrvatskom jeziku, prikladnog da bude polazna točka za daljnji studij. Radi jednostavnijega razumijevanja naslovi su transkribirani sa ćirilice na latinicu, kako je inače dostupno na mrežnim stranicama.“

Autor izražava nadu da će knjiga svih koji je budu čitali potaknuti na daljnje produbljivanje, bolje razumijevanje i iskreno ekumensko nastojanje, što je zalog bolje budućnosti te potpunijeg i plodonosnijeg svjedočenja kršćanske vjere.