Sveti Otac slavio misu u povodu 25. obljetnice smrti pape Pavla VI.

Castel Gandolfo, (IKA) – Na dvadeset i petu obljetnicu smrti pape Pavla VI. papa Ivan Pavao II. slavio je 6. kolovoza u Castel Gandolfu misu. Pavao VI. preminuo je u Castel Gandolfu u nedjelju 6. kolovoza 1978., na blagdan Kristova Preobraženja. Na misi se okupilo mnogo vjernika koji su molili molitvu vjernika sastavljenu prema tekstu posljednjega podnevnog nagovora koji je Pavao VI. trebao izgovoriti na dan svoje smrti. Uzalud su ga vjernici u podne čekali da čuju kratki nagovor i mole s njime Anđeosko pozdravljenje. Na kraju je samo bio pročitan tekst nagovora koji je Papa pripravio, a on se nije pojavio. “Pobožan učitelj nauka i euharistijskoga štovanja”, prisjetio se Sveti Otac pape Pavla VI., “on je Kristovu sakramentalnu nazočnost u euharistijskoj žrtvi nazivao stvarnom i uzvišenom nazočnošću koja predstavlja najveće čudo. S kojom li je samo vjerom i zauzimanjem Pavao VI. poučavao narod Božji o tome središnjem otajstvu katoličke vjere! Na blagdan Preobraženja molimo s liturgijom da nas Kruh nebeski preobrazi u Kristovu sliku. To je svojedobno molio i Pavao VI. Danas to mi molimo za njega, da se, dok bez koprene promatra lice svoga Gospodina, neprestano raduje gledajući njegovu slavu”, rekao je Papa. Na misi je sudjelovao i nadbiskup Pasquale Macchi, tajnik Pavla VI. Još sada, 25 godina nakon smrti, teško je izreći potpuni i konačni sud o Pavlu VI. Papu Montinija mnogi su voljeli i mnogi kritizirali. On je na svoja leđa primio cijelu baštinu i teret Drugoga vatikanskog koncila. Nastojao je biti hrabar usred teških odabira. Pavao VI. bio je papa koji je duboko doživljavao veliki razdor između suvremenoga svijeta, suvremenoga društva te evanđelja i Crkve. U tijeku cijeloga svog pontifikata nastojao je premostiti taj teški jaz. U svojoj prvoj enciklici “Ecclesiam suam” pokušao je kršćane upozoriti da moraju živjeti u svijetu, ali ne biti od ovog svijeta te da je Crkva dužna svima navijestiti baštinu koju je primila. Pavao VI. je bio suvremeni papa koji je isticao važnost dijaloga i smatrao ga prinosom Crkve. Papa Montini je svaki put kad je to trebalo, branio vjerske istine, najprije enciklikom “Mysterium Fidei”, a potom “Humanae vitae”. Branio je svećenički celibat u Crkvi i hrabro iznosio svoje ideje na Koncilu. Na kraju su ga napadali desničari i ljevičari, u Crkvi i u svijetu. Tradicionalisti su u Crkvi u njemu vidjeli opasnog papu pokoncilskog vremena. Svi koji su se smatrali naprednima optuživali su ga da nije do kraja proveo velike reforme koje je Koncilom započeo Ivan XXIII. Danas se takav sud smatra neutemeljenim, jer je Pavao VI. očito bio veliki suvremeni papa, vjeran crkvenoj predaji. U prigodi dvadeset i pete obljetnice smrti pape Pavla VI. u vatikanskoj bazilici misu je predvodio kardinal Virgilio Noe.