Tumačeći vjernicima zašto je posjetio svetište Gospe od Milosrđa, kazao je kako je u proteklih sedam godina biskupske službe obišao sve župe biskupije. Ostalo mu je još svetište Gospe od Milosrđa i crkva Sv. Vlaha.

Biskup je naglasio kako je donedavna, prije nego što je preselio u novi biskupski dom, bio član ove zajednice, bio je susjed koji je živio s ovom zajednicom. Zahvalio je na dobrosusjedskim odnosima, a sve lijepe uspomene i susrete nosi sa sobom u srcu.

Posluživši se ulomkom Pavlove poslanice Filipljanima biskup je objasnio još jedan razlog. Pavao, obraćajući se Filipljanima, uvjeren je da će Bog koji je u njima otpočeo dobro djelo, to djelo i dovršiti do dana Krista Isusa. I zato moli da njihova ljubav više raste, da više rastu u spoznanju i kako bi mogli susresti Krista kada dođe. Ono što Pavao čini, čini i biskup u pastoralnom pohodima, rekao je. Naglasio je da ono što on može jest moliti za vjernike, za ono dobro djelo koje je započeto u njima krštenjem i kršćanskim odgojem, a nastavljeno po onome što kapucini čine u ovom svetištu na svoj način trudeći se navijestiti evanđelje Isusa Krista. Potaknuo je vjernike da nastave dobro djelo, da rastu u spoznanju i pronicanju kako bi u vremenu u kojem postoje mnoga iskušenja znali prosuditi što je najbolje za njih i njihove obitelji, što je najbolje za ljudski i kršćanski život. Da ostanu „besprijekorni… puni hoda pravednosti po Isusu Kristu, na slavu i hvalu Božju“, zaključio je biskup.

Upravitelj svetišta fra Stanko Dodig zahvalio je biskupu i svima koji su došli i pozvao ih na zajedničko druženje s biskupom koje je predviđeno nakon mise. Liturgijsko pjevanje predvodio je zbor svetišta Gospe od milosrđa.

Dubrovački biskup slavio je i drugu prijepodnevnu misu s vjernicima koji se okupljaju u svetištu. Susreo se s vjernicima koji su angažirani u liturgiji, s pjevačima velikog zbora i zbora mladih, sa suradnicima u raznim područjima, s djecom prvopričesnicima i njihovim roditeljima te s kapucinima i redovnicama koji su u službi u svetištu.

Biskupijsko svetište Blažene Djevice Marije od Milosrđa dubrovački biskup Josip Marčelić 1914. godine povjerio je na upravu Kapucinskom redu. Kapucini su uz postojeću crkvu koja tu postoji „od davnina“, a koja se prvi put spominje u 13. stoljeću, s vremenom dogradili prostorije samostana u kojem žive. Ovo svetište je i zavjetno svetište pomoraca koji se osobito na blagdan sv. Nikole okupljaju na večernjoj misi. Od 1953. godine u svetištu su na službi služavke Malog Isusa.