Pozdravljajući biskupa, nazočne svećenike i sve sudionike slavlja, župnik Mario Sanić rekao je da su se za svetkovinu pripremali trodnevicom koju je predvodio svećenik Vladislav Mandura. Posvjedočio je radost što o 40. obljetnici otkako je titular Župe Bezgrešno začeće BDM možemo častiti Marijinu vjeru i preporučiti joj se pred novim kipom koji, izrađen i postavljen na stari oltar kao da mu oduvijek pripada. Kazao je biskupu Škvorčeviću da mu je drago što će on blagosloviti novi Marijin lik ovoj godini, koja je za mjesnu Crkvu bila posebna, jer se spominje 25. obljetnice njezina utemeljenja i njegova biskupskog ređenja, te mu je i ovom prigodom uime novogradiške župne zajednice čestitao osobne jubileje. Zahvalio je svima koji pridonose da Župa i župna crkva bude živa i prepoznatljiva po molitvi i pjesmi, uređenosti i vjeri koju uče od Marije.

Zahvalivši župniku na dobrodošlici, biskup Škvorčević pridružio se pozdravima koje je on izrekao, napose nazočnom gradonačelniku i gradskoj upravi. Poručio je sudionicima slavlja da to čini s poštovanjem zato što i tom prigodom prepoznaje u njima prisutnost Isusa Krista, koji je sebe do kraja dao za nas, da bi pobijedio smrt. Rekao je da ih pozdravlja s radošću zato što danas u njihovoj župnoj crkvi želimo Isusovoj Majci na svetkovinu njezina Bezgrešnog začeća posvjedočiti svoju vjernost, zahvalnost i odanost.

Spomenuo je da je novi Marijin kip izradila ista tvrtka Stuffleser, koja je 1907. godine podigla i oltar na koji je on smješten, zamijenivši tako prethodni lik, postavljen ondje privremeno dok ne završi obnova crkve. Zahvalio je župniku Saniću i svima koji su dali svoj doprinos u spomenutoj obnovi. Još je kazao da je novi kip vidljivi znak Isusove Majke koja nas proslavljena na nebu u Sinu svome Isusu Kristu prati na zemaljskom putu. Ona je znak Crkve koja putuje ovim svijetom prema onoj istoj proslavi u kojoj se ona nalazi. Pozvao je sudionike slavlja da se kad god pogledaju njezin lik podsjete tko je ona bila Isusu Kristu, tko su oni postali po njezinoj vjernosti Isusu Kristu, i tko mi postajemo zajedno s njome svojom vjernošću Isusu Kristu, poželjevši da bude blagoslovljeno sve ono što će Isusova Majka po tom svom kipu pokretati u dušama vjernika te novogradiške Župe. Slijedio je potom blagoslov kipa nakon kojeg je biskup prvi puta predvodio pred njim pohvale i molbe Isusovoj Majci.

Na početku homilije biskup je župljanima čestitao svetkovinu njihove nebeske zaštitnice, Bezgrešno začeće BDM, a gradonačelniku, njegovim suradnicima i svim žiteljima Nove Gradiške Dan Grada. Također im je čestitao što su se obnovom župne crkve potrudili da ona ne bude zapuštena zgrada, nego zdanje u kojem se ugodno osjećaju pred Bogom. No, ova crkva od kamena i cigle samo je znak žive Crkve u ljudima, koji su bića ranjena negativnošću te su pozvani trajno se obnavljati, ustvrdio je biskup. Podsjetio je sudionike slavlja da su svojim krštenjem ušli u takvo zajedništvo s Isusom Kristom da se zdanje njihova života ne može tako lako razoriti, jer je u njima prisutan pečat njegova Duha, životvorna snaga koja im ne dopušta da se u sebi uruše, nego ih trajno pokreće da se u suradnji s njime uvijek iznova obnavljaju.

Ustvrdio je da je Marija, Isusova Majka najveći i najbolji primjer kako se suradnjom s Duhom Svetim postaje novim uspješnim čovjekom, te joj priliči naziv napisan na Trškom Vrhu „mundi melioris origo – početak boljega svijeta“. Navedenu misao utemeljio je u naviještenoj Božjoj riječi. Kazao je da ulomak prvog čitanja iz Knjige postanka podsjeća kako je ne samo čovjek, nego i sva stvorena stvarnost, na neki nama nedokučiv i do kraja nerazumljiv način postala dionikom one negativnosti, koja se zove zlo. Istaknuo je kako ne možemo do kraja proniknuti zlo, ali poučeni vlastitim iskustvom itekako smo svjesni da smo duboko uronjeni u svijet zla, bez konkretnog nabrajanja svih zala koja se trenutno čine u svijetu, počevši od rata u Ukrajini, preko zlodjela u Hrvatskoj do zla koje se svakodnevno čini u našim obiteljima i u srcu svake pojedine osobe. Zlo je duhovna pojava, protivna životu, čovjeku i njegovu dostojanstvu. Ono je rana koja čovjeka duhovno razara, iracionalna stvarnost, jer se ljudskom pameću ne može razumjeti njegovo postojanje niti obrazložiti razloge zbog kojih se za njega netko opredjeljuje, ustvrdio je biskup.

Kazao je kako prvo sveto čitanje predstavlja dijalog s početaka povijesti čovječanstva između Boga i čovjeka o zlu, razornoj snazi koja je zahvatila prve ljude. S obzirom na podrijetlo zla ustvrdio je da ono nema ništa s Bogom, on je njegova suprotnost, i da je ono posljedica zloporabe čovjekove slobode. Sloboda je Božji dar čovjeku, sposobnost njegova duha da bira ono što je dobro, što je u službi njegova života i dostojanstva. Međutim, tumači nam Pismo da Zmija, oličenje Zloga zavodi i vara čovjeka te on zloupotrebljava darovanu slobodu, birajući ono što je protivno njemu samome i životu. No, Bog ga nije prepustio da skonča u zlu, nego je smislio plan, projekt spasenja u čijem je središtu Žena, koja će Sinovljevom moći Zlome satrti glavu, kazao je biskup. Spomenuo je kako apostol Pavao u drugom čitanju kršćanima u Efezu pobliže tumači taj Božji plan spasenja, kojim je Bog u Sinu svome Isusu Kristu odgovorio na naše stanje ranjenosti zlom i negativnošću. On nas je u Isusu Kristu blagoslovio svakim blagoslovom, darovao nam je u njemu najviše što može, otvorio nam je sve mogućnosti neba i zemlje. U njemu nas je izabrao prije postanka svijeta da budemo sveti i neporočni, bezgrešni.

Biskup je naglasio da je osobit subjekt tog izabranja bila Blažena Djevica Marija, jer je nju Bog u ljubavi predodredio za majku svoga Sina Isusa Krista. Podsjetio je kako je spomenuti Božji plan spasenja bio predmet razgovora između anđela Gabrijela i Djevice Marije u Lukinu evanđeoskom zapisu koji je naviješten. Istaknuo je kako za razliku od Adama i Eve, koji su u raju zemaljskom s Bogom razgovarali o svojoj opredijeljenosti za zlo, Djevica Marija s Božjim glasnikom razgovara o svojoj opredijeljenosti da se cijelim svojim bićem i životom kao vjerna suradnica stavi u službu Božjeg nauma spasenja, izgovarajući: Evo službenice Gospodnje! Neka mi bude po tvojoj riječi!“ i po Sinu svome Isusu, u njegovoj smrti na križu bude suradnica oduzimanja Zlome i zlu njihove moći, pobjede nad samom smrću.

Biskup je pozvao sudionike slavlja da se i oni, dok se opredjeljuju za različite ljudske projekte, među kojima su i projekti zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, svatko u svom životnom pozivu, po Marijinu primjeru i zagovoru opredjeljenjem svoje slobode stave u službu Božjeg projekta spasenja u kojem je osigurano naše sadašnje dostojanstvo i konačna pobjeda u vječnosti. Kazao je neka budu povezani s Marijom, Isusovom Majkom takvim vjerničkim raspoloženjem srca da budu biti u okviru Božjeg nauma s nama ljudima, jer je to najsmisleniji projekt našeg postojanja u kojem možemo pobijediti zlo, zbog toga što je utemeljen na ljubavi koja pobjeđuje i samu smrt, ustvrdio je biskup. Zahvalio je Gospodinu Isusu što želi biti među nama trajno prisutan kao naša snaga u nemoći, radost u tuzi, smisao u tolikim promašajima našega zemaljskog hoda, svjetlo u mraku našeg postojanja, osobito u smrti. Također mu je zahvalio za njegovu svetu Majku, koja nas na ovom zemaljskom putu hrabri, tješi i pomaže da budemo cjelovito njegovi, njegov izabrani narod na zemlji i konačno potpuno njegovi u vječnosti. Svim sudionicima slavlja poželio je puno obnovljene radosti zbog pripadnosti Isusu Kristu u njegovoj Crkvi, u svojoj župi i u Požeškoj biskupiji.

Na svršetku misnog slavlja biskup je predvodio čin povjere Isusovoj Majci. Svima je zahvalio što su svojim budnim, vjerničkim srcem bili odani molitelji i slavitelji Isusove Majke na svetkovinu njezina Bezgrešnog začeća. Izrazio je uvjerenje da će ona pomoći da u naše ranjene duše i živote uđe pobjednička snaga njezina Sina Isusa Krista, te da na taj način budemo ponosni hrvatski ljudi u svim nevoljama koje nas mogu snaći u životu. Zahvalio je župniku Saniću na svemu onome što sa svojim suradnicima nastoji činiti u župi. Zahvalio je svećeniku Manduri za predvođenje trodnevne duhovne priprave, te je na sve sudionike slavlja zazvao Božji blagoslov.