U uvodu u misno slavlje vlč. Hikec izrazio je zahvalnost što upravo pod Marijinim okriljem može slaviti misu u bistričkom Karmelu.

Na početku propovijedi spomenuo je da su se okupili oko Majke Božje Bistričke, zaštitnice mjesta, samostana, predstavljene crnim kipom „koja u nama može proizvesti samo radost, ponos i zahvalnost. Koga duboko u srce ne diraju molitve i pjesme svih onih koji ovdje dolaze izdaleka kako bi izrazili svoju ljubav i zahvalnost Kraljici Hrvata, Mariji. Koga ne ispunjavaju ponosom oni veliki skupovi pod znakom crnog Marijinog kipa: 13 stoljeća kršćanstva u Hrvata, Međunarodni mariološki kongres, Nacionalni euharistijski kongres i proglašenje blaženim bl. Alojzija Stepinca, koji je toliko truda uložio oko uređenja svetišta i koji je doveo karmelićanke u ove krajeve da mole za hrvatski narod“, poručio je predslavitelj.

Rekao je da naviještena čitanja svetkovine žele predstaviti Marijinu sveprisutnost u Božjim planovima, u životu Crkve i našega naroda. „Knjiga Sirahova govori o sveprisutnosti mudrosti u svim Božjim djelima, a Crkva to primjenjuje na Mariju i time nas uči da je Marija od vječnosti bila u Božjim planovima u stvaranju, izabranju izraelskog naroda, u pozivu svih naroda i svih ljudi na spasenje. Poslanica Galaćanima govori još detaljnije da se sam Isus podložio tim Božjim planovima po ženi po kojoj je rođen, po Mariji najodličnijem izdanku izraelskoga naroda. Marija je prisutna u tom najodličnijem djelu spasenja po Gospodinu Isusu Kristu.

Evanđeoski izvještaj o svadbi u Kani govori o Marijinoj sveprisutnsoti u Crkvi – u liturgijskim svečanostima u kojima se slave zaruke Crkve i Zaručnika Krista. Prisutna je osobito kod krštenja i euharistije. Marija je zadužena za radost i ljepotu. Prisutna je u cjelokupnom životu nas vjernika: u našim problemima, životnim mukama kao pomoćnica, zagovornica, tješiteljica“, istaknuo je propovjednik.

Potom je izdvojio neke elemente prave pobožnosti prema Mariji. „Prvo, pridružiti se Mariji u njezinom štovanju Boga. Ona je bila zajedno s Kristom ne samo suotkupiteljica, nego i suštovateljica − prisutna kod svih bogoštovnih čina. Osobito od nje možemo naučiti kako prinositi Bogu žrtvu Krista s Kalvarije i svoju žrtvu. Drugi element prave pobožnosti jest molitva u svim životnim potrebama jer ona u svim našim životnim potrebama ostaje savjetnica i pomoćnica. Treći izraz prave pobožnosti je nasljedovanje Marije u našem vjerničkom životu pohađanjem svete mise, molitvom, trudom oko čistoće srca i poštenjem“, kazao je vlč. Hikec.

Na kraju je zahvalio sestrama za njihovu molitvenu prisutnost u Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke.

Po završetku misnog slavlja ostao je u razgovoru sa sestrama te im u molitve preporučio svoj daljnji svećenički život i poslanje.