U koncelebraciji je bilo dvanaest svećenika, među kojima i generalni ministar Reda manje braće fra Massimo Fusarelli.

Koncelebrirali su i provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Siniša Balajić te gvardijan Samostana sv. Franje i dekan Imotskog dekanata fra Zoran Kutleša. Liturgijsko pjevanje predvodio je Mješoviti župni zbor sv. Roka Vinjani pod ravnanjem Matea Grabovca.

Nadbiskup Križić u propovijedi je vjernicima približio lik sv. Roka, čiji je život bio obilježen dubokom vjerom i djelotvornom ljubavlju prema najpotrebitijima. Podsjetio je kako se sv. Roko odrekao svoga imanja i krenuo putem siromaštva i služenja, a na hodočašću prema Rimu susretao je oboljele od kuge, ljude od kojih su mnogi zbog straha bježali. On im se, naprotiv, približavao i služio. „Njegove ruke doticale su rane, njegove riječi tješile su očajne, njegova prisutnost vraćala je nadu“, istaknuo je nadbiskup, naglasivši kako je Roko „u svakom bolesniku gledao Krista“.

Podsjetio je potom kako se i sam sv. Roko zarazio kugom te iskusio bolest, osamljenost i napuštenost. Ipak, upravo se u tim trenucima očitovala snaga njegove vjere. „Nije se žalio. Nije proklinjao. Nije odustao od Boga. Usprkos svemu njegovo pouzdanje u Boga bilo je sve jače“, rekao je nadbiskup. Govoreći o djelotvornoj ljubavi prema bližnjemu, poručio je kako za činjenje dobra nisu potrebna velika djela te upozorio na osamljenost kao jedan od teških oblika siromaštva današnjega čovjeka. „Nisu najveći siromasi oni koji nemaju dovoljno materijalnih dobara, nego su to oni koji nemaju bližnjih, koji se osjećaju sami i napušteni“, naglasio je.

Na kraju je vjernike potaknuo da se zapitaju na što troše vlastiti život, podsjetivši kako vrijeme darovano bolesniku, pažnja osamljenome, pomoć potrebnome i oproštenje imaju trajnu vrijednost. „Možemo reći da je sveti Rok ‘potrošio’ svoj život za druge. Nije ga čuvao za sebe. Njegovo bogatstvo postala je ljubav, a njegova sigurnost potpuno pouzdanje u Boga“, poručio je mons. Križić te zazvao zagovor sv. Roka kako bi vjernici imali hrabrosti služiti drugima i svojim životom svjedočiti Božju ljubav.

Na kraju misnoga slavlja župnik fra Josip Sušić zahvalio je Bogu na ovogodišnjoj proslavi sv. Roka te pozdravio Vinjančane, one koji su se ovih dana vratili svojim obiteljima i domovima te hodočasnike iz Imotske krajine i susjedne Hercegovine. Zahvalio je svećenicima, na čelu s fra Zoranom Kutlešom, kao i nadbiskupu Križiću na predvođenju slavlja i očinskoj blizini župnoj zajednici. Provincijalu fra Siniši Balajiću zahvalio je na prisutnosti i brizi za navještaj Evanđelja i očuvanje vjere, a osobitu dobrodošlicu uputio je generalnom ministru Reda manje braće fra Massimu Fusarelliju.

Govoreći o njegovu dolasku, istaknuo je stoljetnu povezanost Imotske krajine s franjevcima koji su među njezinim stanovnicima naviještali Evanđelje, slavili sakramente, odgajali generacije vjernika te čuvali vjeru, pobožnost i običaje. Naglasio je kako dolazak generalnog ministra u godini 800. obljetnice smrti sv. Franje podsjeća da „franjevačka baština nije samo nešto čega se prisjećamo, nego živa stvarnost koju smo pozvani nastaviti živjeti – u vjeri, jednostavnosti, bratstvu, miru i služenju“. Zahvalio je i zboru, ministrantima, Frami te svima koji su pridonijeli proslavi, a svim Vinjančanima, osobito starima, nemoćnima, bolesnima i onima koji nose životni križ, poželio sretan i blagoslovljen blagdan njihova nebeskog zaštitnika.

Okupljenima se potom obratio generalni ministar fra Massimo Fusarelli, zahvalivši svima na srdačnoj dobrodošlici. Govoreći o svojim susretima s franjevačkim zajednicama diljem svijeta, prisjetio se posjeta vrlo maloj i siromašnoj zajednici u Kamerunu, kao i boravka u Ukrajini, gdje je među ljudima pogođenima ratom susreo snažnu i postojanu vjeru. Istaknuo je kako se upravo u malim i skromnim sredinama često može susresti velika snaga vjere i blizina među ljudima te je Vinjančanima poželio ustrajnost u vjeri i franjevačkom duhu.

Prije svečanoga završnog blagoslova s relikvijama sv. Roka završnu je riječ uputio i nadbiskup Križić. Podsjetio je na odgovornost prenošenja vjere generacijama koje dolaze, istaknuvši osobitu zadaću roditelja u tome poslanju. Pozvao je vjernike da vjeru koju su primili ne uzimaju zdravo za gotovo, nego da je čuvaju, žive i prenose svojoj djeci i mladim naraštajima.

Proslavi svetkovine prethodila je trodnevnica od 13. do 15. kolovoza, tijekom koje su se vjernici svakoga dana okupljali na molitvu krunice i euharistijsko slavlje te imali prigodu za sakrament ispovijedi. Na samu svetkovinu prva misa slavljena je u 7 sati, a u 10.30 započela je procesija, nakon koje je uslijedilo središnje euharistijsko slavlje. U večernjim satima, u 18 sati, bit će slavljena još jedna misa tijekom koje će biti upriličen i blagoslov djece, izvijestio je Tiskovni ured Splitsko-makarske nadbiskupije.