Svečanost polaganja prisege gardista odgođena je za jesen, priopćila je Švicarska garda nakon Papine smrti.

„U ovim danima žalosti i sabranja, nakon smrti našeg ljubljenog Svetog oca pape Franje, Papinska švicarska garda potpuno je usredotočena na svoje poslanje i ujedinjena je u molitvi za njegov vječni mir“, piše u priopćenju. Švicarska garda zahvaljuje svima na razumijevanju i uvažavanju u ovom svečanom trenutku.

Službu u Švicarskoj gardi trenutačno vrši 135 švicarskih građana. Njihova je glavna zadaća bdjeti nad sigurnošću Pape i njegove rezidencije. Osim toga, gardisti prate Papu na putovanjima, nadziru pristupe vatikanskoj državi i obavljaju službu redara i počasne straže. Svečana prisega novih gardista održava se svake godine 6. svibnja u znak sjećanja na pljačku Rima („Sacco di Roma“) 1527. godine.

Švicarska garda, službeno osnovana 22. siječnja 1506. godine, nastala je kao elitna postrojba za osobnu zaštitu pape Julija II., koji je tada tražio pouzdane vojnike usred političkih nestabilnosti u Italiji. U to vrijeme Švicarci su bili na glasu kao vrsni i disciplinirani najamnici, a njihova vojna stručnost bila je tražena diljem Europe. Prva skupina od 150 švicarskih vojnika stigla je u Rim pod vodstvom kapetana Kaspara von Silenena, čime je započeta više od pet stoljeća duga tradicija čuvanja Pape i Vatikana. Danas Švicarska garda ostaje simbol vjernosti i časti, zadržavajući stroge uvjete regrutacije, uključujući švicarsko državljanstvo, katoličku vjeru i vojnu obuku.