Mons. Morerod je istaknuo kako je izabrao dvoje laika i đakona kao njegove „laičke predstavnike“ postavljajući ih na mjesto tri biskupijska vikara.

„Krjepošću krštenja laici imaju aktivnu ulogu u životu Crkve i ne bi samo trebali preuzimati administrativne uloge, nego također i one u pastoralu“, rekao je biskup. „Ova je suradnja pozitivna stvar. Ona već postoji, a mi ju možemo daljnje razviti pozitivno“, pojasnio je.

Tri navedena vikarijata od sada će biti poznata kao „dijecezanske regije“.

Prema biskupovim riječima, njegovi će se predstavnici brinuti o „lokalnim temama“ te ih raspravljati na biskupijskoj razini.

Zakonik kanonskoga prava kaže da „u svakoj biskupiji dijecezanski biskup imenuje generalnog vikara da mu pomaže u upravljanju cijelom dijecezom“ (usp. Kan. 475, § 1).

Biskup također imenuje jednoga ili više biskupijskih vikara „koji naime ili u određenom dijelu biskupije ili za određenu vrstu poslova ili za vjernike određenog obreda ili za određene skupine osoba imaju istu redovitu vlast koja po općem pravu pripada generalnom vikaru“ (usp Kan. 476).

Mons. Morerod, koji je bio rektor Angelicuma u Rimu te generalni tajnik Međunarodne teološke komisije, napomenuo je da se konzultirao s vatikanskom Kongregacijom za kler u vezi tih promjena.

„Razgovarao sam uglavnom o terminološkim pitanjima. Valja biti oprezan da biste izbjegli dojam da jednostavno zamjenjujemo svećeničkog biskupijskog vikara laičkim biskupijskim vikarom“, rekao je. „Važno je ne prouzročiti nikakvu zabunu koja bi mogla utjecati na vas negdje drugdje. Zato je potrebno savjetovati se s kongregacijom“, objasnio je.

Biskup je u razgovoru odbio sugestiju da promjene imaju za cilj koncentriranje moći u njegovim rukama, podrivajući princip subsidijarnosti kojega se promiče u švicarskoj Katoličkoj Crkvi.

„Svatko tko ovako govori ima krive pretpostavke glede laika na vodećim pozicijama“, rekao je, a prenijela je Nedjelja.