Je li potrebno praviti razliku između „dobrog” samoubojstva, koje bi bilo opravdano, i za čiju se izvedbu brinu institucije, i „lošeg” samoubojstva, koje treba spriječiti preventivnim djelovanjem – pitaju se švicarski biskupi u poruci za Svjetski dan bolesnika, koji se obilježava 11. veljače. Spomenuto pitanje navodi na razmišljanje o nedavnim smjernicama Švicarske akademije medicinskih znanosti (ASSM) kojima se koncept „nepodnošljive patnje” uvodi kao okvir za primjenu potpomognutog samoubojstva, dok se s druge strane svake godine obilježava Svjetski dan prevencije samoubojstva.

Iz toga proizlazi da postoji „dobro” samoubojstvo koje se promiče pojmovima „samoopredjeljenja”, „nepodnošljive patnje” i „autonomije”, te „loše” samoubojstvo koje treba izbjeći po svaku cijenu, paradoksalno stavljajući u pitanje iste pojmove koji bi opravdali pomoć pri samoubojstvu, to jest samoodređenje i autonomiju.

Svako samoubojstvo se traži i izabire zbog patnje i opterećenja koje se smatra subjektivno nepodnošljivima. U većini se slučajeva i planira, navodi se u poruci, prenosi Vatican News. Biskupi ističu da je svako samoubojstvo uvijek subjektivna procjena sa smrtonosnim ishodom, ali se pitaju zašto bi se preventivno trebalo izbjegavati neku vrstu samoubojstva, a drugu legalizirati. Područje primjene smjernica Švicarske akademije medicinskih znanosti prošireno je na djecu i adolescente, kao i na pacijente s mentalnim i tjelesnim invaliditetom te višestrukim invaliditetom. To pak otvara nova pitanja.

Švicarski biskupi ističu da je s kršćanskoga stajališta ljudski život primljen od Boga i Njegov je dar. Patnja, životna snaga koja se smanjuje s godinama, bolest i smrt, dio su činjenice da su ljudi stvorenja. U poruci biskupi naglašavaju da se patnja mora što više ublažiti te ističu da, prema crkvenom učenju, u Božjem planu spasenja čak i patnja može imati posebno značenje.

Dobro bolesne osobe ne može biti u prekidu njezina postojanja, upozorava se u poruci koju je, uime švicarskih prelata potpisao pomoćni biskup Chura Marian Eleganti. Briga o bolesnicima, s kršćanskoga stajališta, mora imati prednost, jer su zdravlje i bolest pitanje odnosa, poručili su biskupi i naglasili važnost interakcije s drugima i potrebu za povjerenjem, prijateljstvom i solidarnošću.

Poželjno je stoga da se odnos s drugima realizira na takav način da nijedna osoba ne dođe na ideju da se oslobodi vlastitoga života. Na kraju poruke švicarski biskupi osvrnuli su se na riječi koje je Papa uputio u prigodi 27. svjetskog dana bolesnika, da se postojanje ne može jednostavno smatrati imetkom ili privatnim vlasništvom te da ga treba izuzeti od svake manipulacije.