Sveta Stolica izravno se želi uključiti u dogovore oko pitanja tajno zaređenih svećenika u Češkoj, a Kongregacija za nauk vjere razmišlja o tome da u Češku pošalje posebnoga predstavnika. Taj bi predstavnik s češkim svećenicima, koji su tajno zaređeni u komunističko doba, trebao pregovarati o još nekim neriješenim pitanjima, a osobito o njihovom uključivanju u svećenstvo tamošnjih (nad)biskupija, te o problemima na koje pri tome nailaze. To je izjavio kardinal Joseph Ratzinger, pročelnik Kongregacije za nauk vjere, u svome razgovoru s češkim biskupima koji se od 14. rujna nalaze u pohodu “ad limina” u Vatikanu.
Prema priopćenju Tiskovnog ureda Češke biskupske konferencije, koju prenosi austrijski Kathpress, kardinal Ratzinger u tom je razgovoru odbacio mogućnost ustanovljenja personalne prelature za nakadašnje “tajne” svećenike u Češkoj, jer je Kongregacija za nauk vjere došla do spoznaje kako to ne bi bilo “najbolje rješenje”, istaknuo je kardinal Ratzinger. U njegovim razgovorima s biskupima po prvi se puta čulo da je i Češka biskupska konferencija napravila neke pogrešne korake u uključivanju tih svećenika u svoje svećenstvo. Ponajprije, nisu objavljene smjernice Svete Stolice iz 1992. godine, a koje su mogle pojasniti nejasnoće te spriječiti “slučajeve sukobljavanja” do kojih je došlo.
I Sveta Stolica i češki biskupi pohvalili su nastojanja i svjedočanstvo brojnih čeških kršćana u doba progonstva u komunističko doba, i to uz izrazitu životnu opasnost, ističe se u priopćenju, koje navodi kako se još uvijek “traži najbolji mogući put za vrednovanje njihovih iskustava i prinosa”. Sporne točke oko uključivanja “podzemne Crkve” u redovito dušobrižništvo nakon političkih promjena jesu valjanost ređenja tajno zaređenih svećenika i biskupa, kao i bračno stanje “tajnih svećenika”. U nekim slučajevima, u kojima je crkveno vodstvo izrazilo svoje sumnje u valjanost ređenja, zatraženo je novo ređenje “sub conditione” (tj. “pod uvjetom”). Neki tajno zaređeni svećenici to su odbili. Oženjenim “tajnim svećenicima” rimokatoličkog obreda ponuđeno je da svoje djelovanje nastave kao grkokatolički svećenici, koji se ne obvezuju na život u celibatu. I to su neki od svećenika odbili.
Prema priopćenju Tiskovnog ureda Češke biskupske konferencije, kardinal Ratzinger i češki biskupi razgovarali su nadalje i o nesuglasicama u Katoličkoj Crkvi te zemlje. Biskupi su izvijestili o zahtjevima određenih krugova da se misa i dalje slavi “tridentskim obredom” i prema Misalu iz 1962. Kardinalu Ratzingeru biskupi su postavili i pitanje o tome je li crkveno odobrena konzervativna katolička udruga “Una Voce”, koja se jako zalaže za uvođenje predkoncilskog obreda. Kardinal Ratzinger to je zanijekao, ističe se u priopćenju, te je pojasnio da skup “tradicionalista”, koji će se održati u Rimu u listopadu ove godine, nije priredila udruga “Una Voce” nego “Svećeničko bratstvo sv. Petra”, kojega je utemeljila Sveta Stolica. Svrha je toga skupa obnova jedinstva Crkve, rekao je kardinal Ratzinger, koji će održati izlaganje na tom skupu, ali neće slaviti misu prema predkoncilskom obredu.
Biskupi i kardinal Ratzinger raspravljali su i o sve učestalijoj pojavi “vidjelaca” i različitih “privatnih objavi” u Češkoj, te su istaknuli potrebu kritičkog stava u dodiru s takvim pojavama, jer su često lažne.
Češke biskupe na susret i zajednički ručak pozvao je i talijanski predsjednik Oscar Luigi Scalfaro, koji je osobni prijatelj praškog nadbiskupa kardinala Miloslava Vlka. (dl)

KARDINAL VLK: STEPINAC JE JUNAK, MUČENIK I SVJEDOK

Razgovor našega dopisnika iz Vatikana Alde Sinkovića s predsjednikom Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) i predsjednikom Češke biskupske konferencije kardinalom Miloslavom Vlkom u povodu drugoga pohoda Svetoga Oca Hrvatskoj i proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca.

Uzoriti, poznato Vam je da će Sveti Otac uskoro proglasiti kardinala Stepinca blaženim u nacionalnome marijanskom svetištu Mariji Bistrici. Kakav je odjek tog pothvata Svetog Oca u Češkoj Republici?
Mogu reći da je kardinal Stepinac u sjećanju i mislima naših vjernika osoba poput kardinala Mindszentya u Mađarskoj, Višinskog u Poljskoj i Berana u Češkoj i Slovačkoj. Kako smo i mi u Češkoj imali svojega velikog kardinala Berana, ljudi razumiju jako dobro tko je Stepinac, unatoč tome što ranije, u doba komunizma, nije bilo mnogo podataka o njegovu životu. Vijest o njegovom proglašenju blaženim proširena je u javnosti ovoga našeg sekulariziranog društva, no iskreno, nema velikog odjeka. No, to isto se ne može reći za Crkvu jer vjernici uspoređuju i povezuju Stepinca s Beranom, budući da su njihov život i borba gotovo istovjetni.
Je li komunistička propaganda protiv kardinala Stepinca, ne samo u Hrvatskoj i susjednim zemljama nego i šire, imala isti odjek u Republici Češkoj ili u nekadašnjoj Čehoslovačkoj?
Naravno, kao i propaganda protiv ostalih velikih kardinala, na primjer Mindszentya. Isto se to činilo i protiv Berana. Komunisti su imali namjeru “zasjeniti”, nekako malo prikriti pa čak i promijeniti, “pokvariti” lik kardinala Stepinca, te ga prikazati kao osobu koja je protiv naroda.
Kako češki vjernici gledaju na te likove danas, nakon pada komunizma?
Oni na njih gledaju kao na junake, mučenike, kao na svjedoke vjere.
Mislite li da će ovo proglašenje blaženim potaknuti novo “buđenje vjernika”, pa i izvan Hrvatske?
Čini mi se da je upravo tako, jer se i kod nas započelo s biskupijskim postupkom za proglašenje blaženim kardinala Berana. Dakle, to će jamačno biti poticaj za sve. Kod nas je, u našem društvu na žalost, sve češće riječ o “zaboravu” današnjice koja zaboravlja svoju prošlost. Smatram, stoga, da će proglašenje blaženim biti upravo isticanje, podsjećanje na ono što se dogodilo u prošlosti. I to ne samo na negativne stvari poput progona, nego također i na svijetle primjere poput tih osoba, koje su bile i ostale značajne i na političkom i na društvenom području. Nužno je javnost upoznati s borbom tih crkvenih osoba koje su se usprotivile nepravdi i progonu.
Uzoriti, hoćete li biti nazočni na svečanosti proglašenja blaženim kardinala Stepinca?
Nažalost, ne mogu doći budući da se opća skupština Predsjedništva CCEE-a (Vijeća europskih biskupskih konferencija) održava upravo u to doba, a ja kao predsjednik moram biti nazočan na tome zasjedanju. Datum održavanja našeg zasjedanja odlučen je prije godinu dana, a pohod Svetog Oca najavljen je nakon toga, pa mi nismo bili u mogućnosti bilo što izmijeniti. Ipak, na tome ću velikome slavlju “biti prisutan” preko svoga izaslanika.
Jeste li imali priliku razgovarati sa Svetim Ocem o proglašenju blaženima novih svetih likova našeg stoljeća, da tako kažemo “blaženika diktature”?
Jednom prigodom, kad smo bili na ručku kod Svetog Oca, kratko smo razgovarali o kardinalu Beranu. Neizbježno se razgovor vodio i o kardinalu Stepincu. Bilo je riječi o pohodu Svetoga Oca Zagrebu i Hrvatskoj, a u tom smo sklopu razgovarali i o kardinalu Stepincu. (Preveli i uredili: rc i dl)