„Evo ja vas pozdravljam i uime nadbiskupa Dražena, oboje smo prisutni ovdje u ovoj zahvali – on duhovno, a ja i fizički. Pa eto, pokušavat ćemo sada u duhu poniznosti i iskrenosti reći Gospodinu „hvala“ za Njegovo djelovanje i prisutnost u našim životima“, kazao je nadbiskup Barišić na početku misnoga slavlja.

U propovijedi je nadbiskup protumačio starozavjetni tekst koji govori o proroku Amosu, koji je bio osjetljiv na socijalnu dimenzuju i prokazivao bogataše i moćnike, koji su tlačili siromašne ljude. Amos u svom viđenju spominje pustinju i glad. Ta glad može biti fizička glad, ali može označaviti i onu duhovnu. „Ova glad je još potrebnija da se zasiti. To je glad za Riječi Božjoj“, kaže nadbiskup: „Što se dogodilo? Dogodilo se razlika između slušanja Riječi Božje i njezina življenja – lom između ortodoksije i ortoprakse, između zdravog nauka i hereze, i između slušanja Božje Riječi i loše primjene u našem životu“, pojašnjava nadbiskup. To je razlog zašto dolazi do socijalnih razlika, to jest zašto dolazi do fizičke gladi, ali i one duhovne.

„Gdje je glad za Božjom riječi danas i kako je utažiti?“, pita se zatim mons. Barišić. Ako mi vjernici i napose teolozi pretvorimo Riječ Božju u neki naš „posjed“, to nam zasigurno neće utažiti duhovnu glad, upozorava nadbiskup u miru: „Riječ Božja ne može biti posjed nego samo dar i darovanost, ne objekt nego subjekt – ona mene formira, a nisam ja taj koji dominira nad njom“. Podsjetio je da je Riječ Božja skromna, jednostavna, svima nama dohvatljiva i da ovisi isključivo o nama samima, jesmo li otvoreni da je primimo.

U nastavku propovijedi nadbiskup je tumačio i evanđeoski izvještaj o obraćenju svetoga Mateja. „Ovdje Matej govori o sebi, o svojoj duhovnoj gladi koju je utažio kada je prepoznao Isusa u svome životu“, tumači nadbiskup taj susret između grešnoga carinika i njegova Spasitelja. Istaknuo je i razliku između Mateja i farizeja: dok je Matej iskren prema sebi i priznaje svoju grešnost, pismoznanci i farizeji sebe smatraju pravednima; i zato studiraju Božju riječ, a ništa ne shvaćaju. Na njima se ostvaruju ona Isusova proročka riječ: „slušaju, a ne čuju, gledaju, a ne vide“.

Podcrtao je važnost gledanja u jednoj retrospektivi na proteklu akademsku godinu i u pokušaju njezina razumijevanja u perspektivi nove akademske godine kroz zahvalnost. „Ova zahvalnost treba biti uistinu zrela, kršćanska, nasićena Riječi Božjoj, kao Božji dar“, ističe nadbiskup Barišić.

Na kraju propovijedi uputio je i poziv bogoslovima da u svojim osobnim životima i preko uspjeha i neuspjeha pročitaju sebe i prepoznaju Njega, Darovatelja i Učitelja, i da im sveti Matej bude doista primjer, zbog svoga iskustva života pretočena u Božju Riječ.

Euharistijsko slavlje, koje je nadbiskup slavio u zajedništvu s rektorom CBS-a don Đulianom Trdićem, vicerektorom don Franjom Frankopanom Velićem, duhovnikom don Matom Brečićem i tajnikom don Nikolom Šakićem, završilo je himnom „Tebe Boga hvalimo”, nakon čega je uslijedio svečani domjenak.

U Centralnom bogoslovnom sjemeništu u Splitu trenutačno živi oko 40 bogoslova iz sedam različitih biskupija a to su: Splitsko-makarske nadbiskupija, Dubrovačka biskupija, Šibenska biskupija, Hvarska biskupija, Riječka nadbiskupija, Porečko-pulska biskupija, Trebinjsko-mrkanska biskupija.