Teolog Halík tvrdi da su reformski napori Sinodalnog puta u Njemačkoj neophodni. Međutim, oni nisu dovoljni za učinkovito oživljavanje kršćanske vjere, rekao je u intervjuu koji je u srijedu 30. studenoga objavila Die Verlagsgruppe Bistumspresse. Ono što je potrebno je „kultura duhovnog razlučivanja“ kako bi se „otuda donijelo svjetlo u dublji pogled na nas same i svijet oko nas“.

Teolog ističe da se crkve u Europi prazne jer crkveni navještaji ne govore o egzistencijalnim pitanjima i duhovnim potrebama današnjih ljudi. S obzirom na propadanje župa, potrebni su „centri kontemplacije i akcije“ te druge inicijative kako bi se „civilno društvo obogatilo duhom Evanđelja“.

Budući da ni uvoz svećenika iz Poljske ili Afrike, niti tzv. „viri probati“ – oženjeni svećenici, ne bi riješili probleme, ovakvi centri mogli bi imati ulogu sličnu onoj koju su u davnoj prošlosti imali misionarski samostani. „Međutim, ne smiju se povjeravati skupinama sektaškog karaktera“, upozorio je Halík. Također, današnji se kršćani ne bi smjeli grubo nametati ljudima, već bi im morali ponuditi „duhovno vodstvo u duhu međusobnog poštovanja i dijaloga“.

Vjera i sumnja trebaju jedna drugu kao dvije sestre, smatra svećenik Halík. „Kritičko mišljenje pomaže vjeri da ne zapadne u fanatizam, bigotnost, zadrtost i fundamentalizam. Vjera pomaže sumnji da ne zapadne u cinični pragmatizam ili rezignaciju“. Taj se dijalog odvija unutra, u umovima i srcima mnogih ljudi. On se stoga mora „promicati i kultivirati“, rekao je.

Sustav Katoličke Crkve u cjelini je izgubio shvatljivost i vjerodostojnost, nastavio je sociolog i filozof religije. Katolicizam, koji je nastao kao „kontrakultura protestantizmu i modernizmu, liberalizmu i socijalizmu“, više nije u stanju „komunicirati s drugim sustavima u društvu“. Katolicizam koji se pojavio u 19. stoljeću bio je otklon od istinske „katoličnosti [katoliciteta], univerzalnosti i otvorenosti kršćanstva“. Ovu pluralnu katoličnost [katolicitet] treba ponovno otkriti, rekao je teolog Halík, prenosi KNA.

Tomáš Halík, nekoć pripadnik ‘podzemne Crkve’ u Češkoj, profesor je sociologije na Karlovu Sveučilištu u Pragu, predsjednik Češke kršćanske akademije i župnik studentske župe u Pragu. Dobitnik je Templetonove nagrade i počasnog doktorata sveučilišta Oxford. Halík je bio jedan od predavača na drugoj Ljetnoj školi teologije u Dubrovniku od 18. do 24. srpnja 2021. godine. U rujnu 2022. je u Rimu, na poziv Dikasterija za biskupe, održao predavanje za novoimenovane biskupe, njih oko 320 s pet kontinenata, pod naslovom „33 teze o Crkvi u vrijeme velikih promjena“.