Davor Ivo Stier svoje je izlaganje započeo čitanjem odlomka iz Svetog pisma (Mt 5,43-48) istaknuvši kako je pročitano temelj rasprave o kulturi neslaganja, kulturi dijaloga, kulturi uvažavanja i kulturi civilizirane polemike koja je, kako je rekao, potrebna u društvu  koje je pluralno i u kojem nema jednoumlja. Istaknuo je kako kršćani u takvom društvu moraju voditi polemiku u okviru Isusove zapovijedi iskazivanja ljubavi prema svojim neprijateljima jer je ljubav temelj svake kršćanske kulture.

Davor Ivo Stier

„Kultura neslaganja nije kultura relativizma, kultura odustajanja od traženja istine i od svjedočenja istine, već je to kultura koja traži i svjedoči istinu, ali u ljubavi. U ljubavi prema istini, ali i prema drugima pa i prema onima koji se ne slažu s nama”, rekao je te naglasio kako razlike, koju su potrebne u demokratskom društvu, ne znače da ne možemo imati određeno jedinstvo oko nekih ključnih tema u društvu.

Istaknuo je kako u politici postoje različita mišljenja te kako je u tom području prostor slobode nužan da bi se društvo razvijalo. Postavio je i pitanje koje je, kako je rekao, u temelju ove problematike: „Kako kao kršćanin ići u politiku, a težiti tome da mogu sučeliti, a ne sukobljavati ideje?”.

„Naš je zadatak kao kršćana u politici razvijati pluralno društvo i sučeliti ideje, ali izbjeći to da idemo sukobljavati ljude. U Hrvatskoj je potrebno sučeliti različite opcije, ali da nikada više Hrvat ne bude neprijatelj Hrvata. To smo imali kroz povijest. Nije jednostavno na taj se način postaviti, ali to je najbolje što možemo učiniti za našu domovinu”, zaključio je.

Fr. Frano Prcela je rekao kako je preduvjet postojanja kulture neslaganja izricanje nekih stavova te se upitao zašto Crkva šuti onda kada bi trebala govoriti.

Fr. Frano Prcela

„Polazeći od pretpostavke da šutnja nije tek odsutnost govora, nameće se pitanje aktualnih posljedica prešućivanja u Crkvi, ne toliko za budućnost ugleda Crkve u Hrvatskoj javnosti, nego nadasve za njeno prvotno poslanje naviještanja Radosne vijesti. Nije riječ tek o prešućivanja u unutarcrkvenoj perspektivi nego i o perspektivi prisutnosti u društvu”, rekao je Prcela.

Istaknuo je i kako je Crkva u komunizmu bila osuđena na „život iz sakristije”, no kako su joj s demokratskim promjenama široko otvorena vrata javnosti.

„U demokratskim uvjetima života i rada crkvena hijerarhija forsira nacionalne teme, stoga ne čudi da izostaje kreativniji pastoralni rad i aktualna teološka analiza. Izrazito tradicionalno katoličanstvo u takvim uvjetima pospješuje sužavanje Crkve na liturgijsku zajednicu, a proročki glas svodi na socijalnu kritiku”, istaknuo je te rekao kako, nažalost, Crkva time napušta vjernike, koji su njezini prvi adresati, i ujedno svoj prvi sadržaj.

Rekao je i kako se kritike upućene Crkvi prečesto karakteriziraju kao napadi na Crkvu naglasivši i kako je evidentno da se u posljednje vrijeme u pojedinim medijima objavljuju zlonamjerne i netočne izjave o Crkvi, no i kako to ne bi smjelo obeshrabriti predstavnike Crkve da potpomažu diskusije.

Prof. dr. Davor Pavuna

„Kada se pod svaku cijenu hoće jedinstvenost, onda se ubrzo dobije uniformnost mišljenja. Kada se forsira harmonija, onda se ne čuju različiti ili oprečni stavovi, a kada se odveć naglašava tradicija, istodobno se zatomljuje kreativnost”, rekao je te istaknuo kako bezuvjetna lojalnost instituciji može istodobno biti nelojalnost prema sadržaju.

Prof. dr. Davor  Pavuna osvrnuo se na svoj životni put i obraćenje u kojem su veliku ulogu imali pater Zvjezdan Linić i profesor Tomislav Ivančić. Govorio je i o odnosu znanosti, demokracije i ljudske percepcije.

„Sadašnja civilizacija bira između Boga i Googlea. Svi smo se naviknuli, čak i stariji, na mobilne telefone. Naviknuli smo se da nam oni daju informacije i dnevne novosti”, rekao je te istaknuo kako je sadržaj koji nam se nudi upitan.

„Isus Krist je sveprisutan i sveznajući, prema tome mobilni telefoni za njega su ništa”, rekao je Pavuna.

Voditelj susreta bio je don Anton Šuljić.

Teološki četvrtak o kulturi neslaganja