Trsat: Održano 9. Nacionalno hodočašće Hrvatskog katoličkog društva medicinskih sestara i tehničara
Foto: HA // 9. Nacionalno hodočašće Hrvatskog katoličkog društva medicinskih sestara i tehničara na Trsat
Rijeka (IKA)
Deveto Nacionalno hodočašće Hrvatskog katoličkog društva medicinskih sestara i tehničara u Marijansko svetište Majke Božje Trsatske u Rijeci održano je u subotu, 8. lipnja 2024., na spomendan Bezgrešnog srca Blažene Djevice Marije, izvijestio je Ured za odnose s javnošću Riječke nadbiskupije.
Pozdravne govore okupljenim hodočasnicima, u dvorani Aule pape Ivana Pavla II., uputili su: gvardijan Trsatskoga svetišta Krunoslav Kocijan, predsjednica Hrvatskog katoličkog društva medicinskih sestara i tehničara Slavica Janković, organizatorica hodočašća i predsjednica HKDMST ogranka Rijeka Nada Strčić te duhovnik HKDMST ogranka Rijeka Nikola Vranješ.
U nastavku programa uslijedilo je predavanje članice Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog s. Veronike Mile Popić o temi „Milosrđe otkupljuje mržnju“. U predavanju je govorila o stradanju sestre Žarke Ivasić i još 6 sestara milosrdnica, mučenica komunizma, za koje je pokrenut postupak proglašenja blaženima.
Okolnosti stradanja sestara vezane su uz komunističku represiju prema Katoličkoj Crkvi tijekom poratnih godina (1945.-1954.) To povijesno razdoblje, kako je u predavanju kazala, osobito je nadahnulo papu Ivana Pavla II. potaknuti mjesne Crkve da „učine sve da ne prepuste zaboravu spomen onih koji su pretrpjeli mučeništvo“.
Hrvatska biskupska konferencija, u travnju 2010. godine, podržala je pokretanje biskupijskog postupka za proglašenje blaženom sestre Žarke Ivasić, a godine 2018. taj postupak je službeno započet na biskupijskoj razini te je obuhvatio svih 7 sestara milosrdnica – mučenica komunizma. „Od ovih 7 sestara, bitno je istaknuti da je 6 bilo bolničarki – medicinskih sestara. Presudama i smrti sestara posebice je pogodovao njihov redovnički (katolički), ali i bolničarski poziv, budući da biti bolničarka u svakom vremenu znači ne dijeliti ranjenike i bolesnike već svakome jednako pomoći. Još je jedan pokazatelj istinitosti ove tvrdnje: podatak da je od ukupno 93 sestre milosrdnice, koje su osuđene – bilo na smrt ili kaznu zatvora, njih 64 prethodno djelovalo u zdravstvenim ustanovama“, kazala je Popić.
Nakon održanog predavanja uslijedili su pobožnost križnoga puta i misa koju je predvodio duhovnik riječkog ogranka Hrvatskog katoličkog društva medicinskih sestara i tehničara Nikola Vranješ. Na misi je pjevao zbor Svetišta Majke Božje Trsatske.
„Ostanite uvijek iznova svjesni vrijednosti svoga posla i služenja na koje ste pozvani. Velik je to poziv i poslanje. Nastavite, poput Blažene Djevice Marije i Ivana Pavla II., biti znak nečega drugačijeg u tom pozivu. Vi ste oni koji svaki dan možete nešto pridonijeti da se olakšaju ljudske patnje, da ljudi susretnu Boga, dobiju novu snagu i novu priliku za nadu, da se podignu iz svojih razočaranja i zdvajanja“, istaknuo je u propovijedi Nikola Vranješ.
Nadahnut biblijskim čitanjima i primjerima iz života Blažene Djevice Marije i pape Ivana Pavla II., Vranješ je kazao da se u čovjekovu traganju za Bogom vjera i razum nadopunjuju. Pri tome je istaknuo da se vjera ne smije svesti na traženje izvanrednih znakova, ali to ne znači odustati od postavljanja pitanja, traženja odgovora i razumijevanja Božjeg plana koji ima s čovjekom.
Odlomak iz prvoga čitanja Knjige proroka Izaije upozorava članove Izabranoga naroda da ne traže znak. Već u ono vrijeme, Izaija upozorava svoje sunarodnjake da ne pretvaraju vjeru u traganje za znakovima jer to može biti opasno i voditi do razočaranja. Zato upućuje na vjeru. Bog je tajna, misterij kojemu se prilazi samo vjerom. Najveće čudo i znak u životu je upravo vjera – da se vjeruje u ono što se nije vidjelo fizičkim očima, da postoji nešto u srcima, savjestima, životima što govori i što nuka da se ide za Kristom.
„Naravno, ljudsko biće želi živjeti u sigurnosti, jasnoći. Teško je uvijek održavati vjeru u svome životu. Kada dođu iskušenja, prvo što se javlja jest strah. Javio se i kod Blažene Djevice Marije. Dolazi joj Božji glasnik kojega ona ne poznaje i ne razumije, ali želi da joj bude jasno. Marija ne zdvaja, ona vjeruje i ne dovodi u pitanje Božje postojanje nego samo želi razumjeti kako će se sve dogoditi. Sve je to ljudski – pitati se, tražiti odgovore, objašnjenja pa i u vjeri“, rekao je propovjednik.
„Mnogi danas ne idu za Bogom zato što ga ne poznaju, ne razumiju. To je zadaća našega života i to je ono što je ostvarila Blažena Djevica Marija. Marija je isto hodočasnica i kreće na takav put“, kazao je Vranješ te propovijed zaključio riječima ohrabrenja i zahvalom medicinskim sestrama, tehničarima te svim zdravstvenim djelatnicima za sve što svakodnevno čine u svome radu i poslanju u brizi i njezi bolesnika.
„Ostanite uvijek iznova svjesni vrijednosti svoga posla i služenja na koje ste pozvani. Velik je to poziv i poslanje. Nastavite, poput Blažene Djevice Marije i Ivana Pavla II., biti znak nečega drugačijeg u tom pozivu. Vi ste oni koji svaki dan možete nešto pridonijeti da se olakšaju ljudske patnje, da ljudi susretnu Boga, dobiju novu snagu i novu priliku za nadu, da se podignu iz svojih razočaranja i zdvajanja“, istaknuo je propovjednik.
Po završetku misnoga slavlja otpjevana je hrvatska himna, a nakon završnog blagoslova učinjen je ophod oko oltara Majke Božje Trsatske. Program hodočašća nastavljen je obilaskom samostanske riznice, Kapele zavjetnih darova, Trsatske gradine, a zaključen je posjetom hospiciju „Marije Krucifikse Kozulić“, izvijestio je Ured za odnose s javnošću Riječke nadbiskupije.