Misu je slavio u koncelebraciji s povjerenikom za pastoral bolesnika i medicinskog osoblja Riječke nadbiskupije vlč. Đulijanom Trdićem, župnikom fra Eugenom Pavlekom i drugim svećenicima s kojima je pod misom vjernicima podijelili sakrament bolesničkog pomazanja.

Blagdanom Gospe Lurdske spominjemo se osamnaest Gospinih ukazanja djevojčici Bernardici u Lurdu. Prvo ukazanje bilo je na 11. veljače 1858., a posljednje 16. srpnja iste 1858. godine. Druga posebnost je odnos prema bolesnima koji su vjerojatno nadahnula lurdska čudesna ozdravljenja, rekao je mons. Uzinić u propovijedi. „Bolesnici u Lurdu nisu isključeni, a u vrijeme lurdskih ukazanja to baš i nije bilo slučaj, osobito za one koji su bili siromašni, nego su stavljeni u središte pažnje i brige. Ovaj odnos prema bolesnicima nadahnuo je sv. Ivana Pavla II., da uz spomendan na lurdska ukazanja cijelu Crkvu i sve vjernike potakne na taj drugačiji odnos prema bolesnicima. Plod toga je Svjetski dan bolesnika koji se na današnji dan slavi već dvadeset devet godina.”

Govoreći o pročitanom evanđelju ( Mt 23,1-12)  koje na prvi pogled nema veze s navedenim dvjema temama, objasnio je da se u ulomku nalazi rečenica, geslo 29. svjetskog dana bolesnika, a time i poruka pape Franje u kojoj govori o odnosu povjerenja kao odnosu koji treba biti u temelju skrbi za bolesne. „Jedan je vaš učitelj, a svi ste vi braća (Mt 23, 8) – o izboru teme papa Franjo piše da je nadahnuta evanđeoskim odlomkom u kojemu Isus kritizira licemjerje onih koji govore, a ne čine. Kad se vjera svede na praznu retoriku, bez uključivanja u život i potrebe drugih, tada stvarni život kojim živimo nije dosljedan vjeri koju ispovijedamo. To je teška opasnost. Zato Isus pribjegava snažnim riječima kako bi upozorio na opasnost pada u autoidolatriju i kaže: „Jedan je vaš učitelj, a svi ste vi braća“, poručio je propovjednik.

Nedostatak povjerenja prema drugima i drugačijima uzorkuje da to isto oni osjećaju prema nama, a Isus želi da među onima koji su njegovi vlada bratstvo. Dakako, i u bratskoj zajednici netko treba preuzeti odgovornost i rješenje koje Isus nudi je: „Najveći među vama neka vam bude poslužitelj“, poručio je riječki nadbiskup koadjutor. „Služenje je ono što će onog koji je prvi još više učiniti bratom, sestrom. Kako bi bilo divno kad bi ovo shvatili i u skladu s tim živjeli svi mi koji smo na različitim službama u Crkvi. I kad bi ovo bilo mjerilo za funkcioniranje naših obitelji, škola, bolnica, domova, poduzeća, osobito kad bi ovo bila mjera političke zajednice!”

Zaključujući propovijed kao uzor za nasljedovanje pred vjernike je stavio Mariju koja je model za Crkvu i primjer za svakog kršćanina koji se treba truditi ni jedan svoj osobni privilegij, a i biti kršćanin je privilegij, ne iskoristiti kako bismo se farizejski odvojili od drugih i gledali ih s visoka, nego zato da bismo u ljubavi i služenju prišli drugima. Želimo li i mi sami biti dionici otajstva Marijinog služenja, potrebno je danas, na spomendan Gospe Lurdske i Svjetski dan bolesnika, svojim molitvama pridružiti se milijunima hodočasnika koji već više od 160 godina pohode Lurd, rekao je mons. Uzinić.

„U tim svojim hodočasničkim molitvama koje po Gospinu zagovoru upućujemo Bogu iz ovog našeg riječkog lurdskog svetišta, ponesimo na to molitveno i duhovno hodočašće u Lurd svoje bolesti, ali i svu svoju bolesnu braću i sestre s njihovim patnjama i svim što patnja sa sobom nosi. Ponesimo i cijelo čovječanstvo koje se bori s velikom pandemijom, kojoj se još uvijek, nažalost, ne nazire kraj. Naša zajednička molitva, molitva braće i sestara u povezanosti s Gospom, koja je kao naša sestra izdvojena zato da nam služi kao majka, ima u sebi moć promijeniti stvarnost, onako kako se to događalo i događa u Lurdu, ali i mnogo puta kroz povijest.”

Povijest štovanja Gospe Lurdske u ovoj riječkoj kapucinskoj crkvi vezana je uz njenog graditelja Bernardina Škrivanića. On je, zajedno s tadašnjim pulskim i krčkim biskupom, htio pokrenuti hodočašća iz Hrvatske prema Lourdesu. Rijeka bi bila hrvatsko ‘Lurdsko svetište’ i zbog toga se Gospa Lurdska osobito štuje u ovoj riječkoj crkvi.

Program Svjetskog dana bolesnika organizirali su: Riječka nadbiskupija, Klinički bolnički centar Rijeka, Medicinski fakultet Rijeka, Dom zdravlja PGŽ, Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ i Medicinska škola u Rijeci. Pokrovitelji su Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka.