Međunarodna kampanja za ukidanje nuklearnog oružja (ICAN) objavila je te podatke u godišnjem izvještaju o troškovima za nuklearno oružje, i to upravo na dan kada je Izrael pokrenuo napad na iranski nuklearni program.

Detaljni podaci otkrivaju da su prošle godine Peking, Pyongyang, Pariz, New Delhi, Tel Aviv, Islamabad, London, Moskva i Washington potrošili više od 100 milijardi dolara na razvoj svojih nuklearnih arsenala, što je povećanje od oko 11% u odnosu na prethodnu godinu. Ta količina novca, koja je dokaz značajnog povećanja progresivnog ponovnog naoružavanja u svijetu, uključujući i nuklearno, jednaka je iznosu od 3169 dolara po sekundi, 274 milijuna dolara dnevno i čak 1,9 milijardi dolara za svaki tjedan u prošloj godini.

U vremenu kada se Ujedinjeni narodi bore s velikim rezovima u financiranju, iznos koji su te zemlje potrošile za nabavku nuklearnog oružja mogao je pokriti proračun UN-a gotovo 28 puta. „To je samo nekoliko primjera svih alternativnih inicijativa koje bi nam doista pružile dugoročnu sigurnost, što nuklearno oružje ne čini“, objasnila je Susi Snyder, koautorica izvještaja, zajedno s Aliciom Sanders-Zakre, i koordinatorica programa ICAN-a.

U svijetu trenutno postoji oko 12 tisuća nuklearnih bojevih glava, od kojih gotovo 90% dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država i Rusije. Prema izvještaju, prošle godine je SAD ponovno potrošio više od svih ostalih nuklearnih sila zajedno, odnosno čak 56,8 milijardi dolara. Kina ostaje na drugom mjestu s 12,5 milijardi dolara, manje od četvrtine američke potrošnje. Treće mjesto, s 10,4 milijarde dolara, ili 10% ukupnog iznosa, zauzima Ujedinjeno Kraljevstvo. Slijede Rusija s nešto više od 8 milijardi dolara, Francuska sa 6,8 milijardi dolara, Indija s 2,6 milijardi dolara, Izrael i Pakistan s nešto više od milijardu dolara te, na kraju, Sjeverna Koreja sa 630 milijuna dolara.

U dokumentu se također može pronaći analiza troškova koje snose zemlje koje posjeduju nuklearno oružje drugih država, među kojima su Belgija, Njemačka, Italija, Nizozemska i Turska.

U izvještaju Međunarodne kampanje za ukidanje nuklearnog oružja ističe se da je novac potrošen na nuklearne arsenale uzalud potrošen, s obzirom na to da su se same države koje posjeduju nuklearno oružje formalno složile (Zajedničkom deklaracijom početkom 2022.) da se nuklearni rat ne može dobiti i da se nikada ne bi trebao voditi.

Nadalje, to preusmjerava resurse s drugih prioriteta: 100 milijardi dolara moglo se iskoristiti za financiranje mjera usmjerenih na rješavanje prijetnji sigurnosti prouzročene klimatskim promjenama i nestankom životinjskih i biljnih vrsta, ili pak za osiguravanje sredstava za poboljšanje osnovnih javnih usluga, poput zdravstva, stanovanja i obrazovanja. Nažalost, unatoč ponovljenim međunarodnim apelima, trenutno ne postoje uvjeti za preokret trenda kako bi se zaustavio ili barem usporio kontinuirani razvoj nuklearnog oružja.

Međunarodna kampanja za ukidanje nuklearnog oružja, sa sjedištem u Ženevi i aktivna od 2007. u 107 zemalja, globalna je koalicija civilnog društva koja se bori za promicanje pristupanja i pune provedbe Ugovora o zabrani nuklearnog oružja. Godine 2017. osvojila je Nobelovu nagradu za mir za svoj rad u skretanju pozornosti na katastrofalne humanitarne posljedice koje ima bilo kakva upotreba nuklearnog oružja te za izvanredna nastojanja za postizanje sporazuma koji bi zabranio to oružje, objavio je u subotu 14. lipnja Vatican News.