U Asizu otvoreno javno izlaganje posmrtnih ostataka sv. Franje
Foto: OFMConv. Hrvatska // Kardinal Fernández Artime predvodi večernju molitvu
Asiz (IKA)
U gradu Asizu u subotu, 21. veljače započelo je prvo javno i dugotrajnije izlaganje posmrtnih ostataka svetog Franje Asiškog, u sklopu obilježavanja 800. obljetnice svečeva preminuća (1226.–2026.).
Toga je jutra otvoren sarkofag u kripti bazilike u prisutnosti zajednice Svetog Samostana franjevaca konventualaca te izložen braći na štovanje.
Istoga dana u podne, u dvorani Cimabue konferencijskog centra Colle del Paradiso, održana je službena prezentacija izložbe pred predstavnicima crkvenih i civilnih vlasti. Izložbeni projekt pripremljen je 2023. godine, a realiziran je uz potporu crkvenih institucija i u sklopu jubilarne godine posvećene 800. obljetnici Franjine smrti.
U poslijepodnevnim satima moćnik (relikvijar) s posmrtnim ostacima prenesen je iz kripte u donju baziliku te postavljen ispred oltara. Relikvijar su prenijela četvorica franjevaca, uz sudjelovanje predstavnika franjevačkih redova i voditelja liturgijska slavlja. Večernju molitvu predvodio je kardinal Fernández Artime, papinski legat za papinske bazilike u Asizu i proprefekt Dikasterija za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života, a događaj je prenosila talijanska javna televizija Rai 1 u sklopu emisije „A Sua Immagine“.
U prigodnom nagovoru kardinal Artime je istaknuo da je izlaganje tijela sv. Franje na štovanje „događaj izvanredne milosti koji ne poziva na nostalgični pogled u prošlost, već na konkretno obraćanje u sadašnjosti“.
Dodao je da je tijelo sv. Franje „snažan i konkretan poziv za našu sadašnjost, znak da evanđelje živi u svakodnevnim izborima i utjelovljenoj ljubavi, do te mjere da dopuštamo da nas dotakne Božji poziv“. Prisjećajući se Franjinih posljednjih sati života, uz evanđeoske riječi „Ljubio ih je do kraja“, kardinal je naglasio kako je Franjin život bio obilježen služenjem i malenošću. Naglasio je da je sveti Franjo birao „siromaštvo nad gomilanjem dobara“ i „evanđelje nad duhom svijeta“. Promatranje njegova tijela, dodao je, tako postaje „tiha, ali snažna propovijed“ koja postavlja pitanje svakom vjerniku: „Što mora umrijeti u meni da bi Krist istinski živio“.
Na otvorenju su, među ostalima, bili generalni vikar Reda manje braće fra Ignacio Ceja Jiménez, provincijalni ministar Franjevačke provincije sv. Franje Asiškog fra Francesco Piloni te generalni ministar Reda manje braće konventualaca fra Carlos Trovarelli.
U večernjem programu održan je i glazbeni nastup Schola Cantorum Londonske oratorijske škole.
Sljedećega dana, 22. veljače, kardinal Fernández Artime predslavio je svetu misu kojom je službeno otvoreno javno izlaganje posmrtnih ostataka sv. Franje povodom 800. obljetnice svečeve smrti za sav Božji narod. Liturgijska slavlja i prateći program nastavljaju se do 22. ožujka kada će završnu misu predvoditi kardinal Matteo Maria Zuppi, nadbiskup Bologne i predsjednik Talijanske biskupske konferencije. U predviđenom programu sudjeluju generalni ministri franjevačkih redova (OFMConv, OFMCap i OFM) te predstavnici Trećeg reda (TOR) i drugih zajednica franjevačke obitelji.
U razdoblju od 22. veljače do 22. ožujka vjernicima je omogućen pristup donjoj bazilici, gdje su posmrtni ostaci izloženi u prozirnom sarkofagu. Posjet je moguć uz prethodnu besplatnu rezervaciju radi organizacije i sigurnosti, a predviđeni su i organizirani obilazak s kratkim tumačenjem te vrijeme za osobnu molitvu.
Prema dostupnim podacima, vlada veliko zanimanje: već je evidentirano oko 400 tisuća rezervacija, a procjenjuje se da bi tijekom mjeseca izložbu moglo posjetiti do 700 tisuća hodočasnika. Većina posjetitelja dolazi iz Italije, dok značajan broj dolazi i iz drugih zemalja, među kojima su Sjedinjene Američke Države, Hrvatska, Slovačka, Brazil, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Indonezija, Japan, Kenija, Jamajka i Singapur. U organizaciji sudjeluje više od 400 volontera iz brojnih crkvenih i civilnih organizacija te oko 90 redovnika koji su stalno uključeni u službu.
Izlaganje se odvija u korizmenom vremenu, a uz svakodnevna liturgijska slavlja program uključuje susrete mladih, molitvene susrete za različite skupine, kulturne i glazbene programe te organizirane obilaske franjevačkih mjesta u gradu.
Mogućnost ovakvog izlaganja povezana je i s dugom poviješću čuvanja franjevaca konventualaca i istraživanja posmrtnih ostataka. Nakon smrti sv. Franje 1226. godine svečevo je tijelo 1230. preneseno u novoizgrađenu baziliku i sakriveno radi zaštite. Grobnica je ponovno otkrivena 12. prosinca 1818., nakon iskapanja odobrenih od pape Pija VII., a u 19. stoljeću izgrađena je kripta kako bi se omogućilo organizirano štovanje svečevih moći.
Godine 1978., uz odobrenje pape Pavla VI., provedeno je službeno znanstveno istraživanje pod vodstvom profesora Nicolòa Valentina Mianija. Tada su prikupljeni podaci o tjelesnim karakteristikama sveca, uključujući procijenjenu visinu od oko 1,57 do 1,58 metara te promjene na kostima stopala povezane s dugotrajnim fizičkim naporima i bolešću. Posmrtni ostaci potom su smješteni u moćnik s kontroliranim uvjetima čuvanja. Dodatna istraživanja 1994. i 2015. potvrdila su stabilnost sustava i očuvanost ostataka.
Za organizaciju događaja uspostavljena je suradnja između crkvenih i civilnih institucija, uključujući planove prihvata posjetitelja i sigurnosne mjere. Regija Umbrija podržala je obilježavanje 800. obljetnice i posebnim projektom izgradnje hospicija za dječju onkologiju u okviru regionalne mreže palijativne skrbi, kojemu će pridonijeti i prikupljene donacije.
U okviru jubileja najavljen je i susret franjevačke mladeži „GO!“, koji će se održati u Asizu od 3. do 6. kolovoza 2026., uz sudjelovanje mladih iz različitih europskih zemalja. Sudjelovanje pape Lava XIV. na tom susretu već je najavljeno.
Izlaganje posmrtnih ostataka dio je šireg programa obilježavanja 800. obljetnice smrti sv. Franje, kojim se želi podsjetiti na njegovo mjesto u povijesti Crkve i franjevačke tradicije te omogućiti vjernicima sudjelovanje u obilježavanju jubileja.
FOTO: otvoreno javno izlaganje posmrtnih ostataka sv. Franje