U Čučerju potres oštetio župnu crkvu, kuće te zaštićene spomenike kulture
Potres koji je u nedjelju 22. ožujka pogodio zagrebačko područje prouzročio je veliku materijalnu štetu u župi Pohoda Blažene Djevice Marije u Čučerju, koja je uz Markuševec i Kašinu bila epicentar potresa. Oštećene su brojne kuće.
„Sat mi je stao u 6:26 nakon prvog potresa. U to sam vrijeme sjedio u župnom uredu i molio časoslov. Kada se to zdrmalo ustao sam i otišao vidjeti crkvu. Unutra je bilo puno prašine, jer je padala žbuka. Ove godine je točno 140 godina od onog jakog potresa 1880. godine koji je u crkvi napravio puno štete. A, nakon potresa 1905. crkva je bila zatvorena tri godine“, rekao je u izjavi za Hrvatski katolički radio župnik preč. Dragutin Mostečak.
Vodeći računa o statici crkve župnik je odmah isključio zvona i vratio se u kuću. Nakon drugog potresa, kako ističe, urušio se zid na fronti ispred vrata na ulazu u crkvu. „Poslije nisam išao u crkvu, jer ne mogu. Čekam da dođu statičari koji će vidjeti kakva je statika crkve i zvonika te odgovorni iz Konzervatorskog zavoda, jer su crkva i župna kuća zaštićeni spomenici kulture, pa da se onda vidi što će biti od svega toga. Trenutno ne znam što će biti. Tu sam iako ne mogu slaviti misu u crkvi“, rekao je čučerski župnik.
U Čučerju je stradalo dosta kuća bilo da su oštećeni krovovi ili, pak, da su zidovi popucali. Kako se radi o brdovitom terenu ima kuća koje su počele kliziti. Župnik je u razgovoru s ljudima u Dankovcu, filijali župe, doznao da je jedan dio sela na brijegu također jako nastradao. „Sve ovo što se događa jedna je kušnja i križ koju moramo prihvatiti. Nema nam druge“, poručio je preč. Mostečak.
Župa Pohoda Blažene Djevice Marije u Čučerju jedno je od najstarijih prošteništa na području Zagreba. Blaženi Alojzije Stepinac odredio ju je kao polazište zavjetnog hodočašća grada Zagreba u Mariju Bistricu. Uz proslavu 800. Obljetnice prvoga spomena Čučerja 2001. godine obnovljeni su crkva i župni dvor.
