U Jastrebarskom služena prva liturgija za Kopte u Hrvatskoj
FOTO: L. Marijan // U Jastrebarskom služena prva liturgija za Kopte u Hrvatskoj
Prvi put u Hrvatskoj u nedjelju 14. studenoga u grkokatoličkoj župnoj crkvi Preobraženja Gospodnjega u Jastrebarskom služena je liturgija po koptskom ili aleksandrijskom obredu za vjernike Kopte iz Egipta na području Hrvatske.
Liturgiju je služio o. Tadros Riad, svećenik Koptske pravoslavne Crkve (Aleksandrijski patrijarhat) po blagoslovu koptskoga biskupa Jovaniya koji vodi pastoral za koptske vjernike Srednje Europe i koji je prošlog mjeseca pohodio križevačkoga vladiku Milana Stipića.
Križevačka eparhija je u duhu ekumenskog bratskog odnosa Katoličke Crkve prema sestrinskim kršćanskim Crkvama pružila mogućnost koptskoj zajednici da povremeno koristi župnu crkvu u Jastrebarskom za potrebe bogoslužja. Na liturgiji se okupilo nekoliko koptskih obitelji koji su doselili iz Egipta u Hrvatsku.
Liturgija sv. Bazilija, kako Koptska Crkva naziva oblik euharistijske službe kojom se najčešće služi, spada u aleksandrijsku obrednu tradiciju, koja je uz antiohijsku, carigradsku, armensku i rimsku jedna od najstarijih kršćanskih formativnih liturgijskih baština. Tim se obredom služe Koptska pravoslavna Crkva, Koptska katolička Crkva, a sličnim obredom pod nazivom ”etiopski” služe se Etiopska i Eritrejska Crkva u Africi. Koptska litrugija obiluje pjevanjem psalama, staokršćanskim otačkim molitvama i tekstovima i služi se kvasnim kruhom u euharistiji. Koptski svećenici nose bijele tunike i mitre s velom na glavi koja je slična biskupskim mitrama rimskoga obreda. Na liturgijama pjevanje najčešće izvode đakoni, podđakoni i tzv. psalti koji čuvaju stare napjeve aleksandrijske Crkve i koptskih pustinjačkih samostana.
Sveukupno Kopta u Egiptu ima oko 15 milijuna, a u posljednje vrijeme naseljavaju se i u Europu i prekooceanske zemlje. Velika većina Kopta pripada Koptskoj pravoslavnoj Crkvi koja je jedna od staroistočnih Crkava zajedno s armenskom, siro-jakobitskom i etiopskom, a koje su se odijelile od sveopće Crkve poslije Kalcedonskog koncila u 5. st. Postoji i mala Koptska katolička Crkva nastala u 18. st. sjedinjenjem nekoliko biskupa i svećenika s Rimom. Kopti su poznati po svojoj revnoj pobožnosti i velikim samostanima u egipatskoj pustinji gdje je i nastalo kršćansko monaštvo i gdje su živjeli veliki sveci poznati diljem kršćanstva (sv. Pahomije, sv. Antun Pustinjak ili Opat, sv. Makarije Veliki i drugi). Kopti su poznati i po svojoj mukotrpnoj povijesti u kojoj su do najnovijih dana dali mnoštvo mučenika za kršćansku vjeru.
