Događaju su, između ostalih, nazočili splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić, župnik don Mate Čulić, viša stručna savjetnica konzervatorica dr. sc. Vanja Kovačić, izaslanik ministrice kulture dr. sc. Radovan Bužančić te omiški dogradonačelnik Žarko Kovačić. Pjevala je klapa Mirabela pod vodstvom Jure Šabana.

Pozdravljajući nazočne, župnik Čulić istaknuo je kako je sakralna baština svjedočanstvo vjere i kulture omiških predaka. „Pred znakovima i svetinjama njihove vjere ne možemo biti ravnodušni. Oni izazivaju divljenje i poštovanje, tražeći svoje mjesto i prostor“, nastavio je, dodavši kako sveti Ivan Pavao II. u svom pismu „Dobri pastir“ potiče službenike Božje na očuvanje povijesne i umjetničke baštine Crkve. Don Mate je posebnu zahvalnost izrazio dr. Vanji Kovačić koja je stručno osmislila i vodila realizaciju projekta.

Dr. Vanja Kovačić predstavila je eksponate koji se nalaze u Zbirci, istaknuvši da izloženi predmeti svjedoče duhovnu i vjersku dimenziju – trajno zadržavajući pastoralnu ulogu kršćanske evangelizacije.

Nazočnima se obratio i nadbiskup Barišić, rekavši: „Otvorenje ove Zbirke je povijesni događaj za Omiš, ali i cijelu našu Nadbiskupiju. Ovu Zbirku možemo nazvati riznicom (škrinjom) jer se u njoj nalazi ono najvažnije – svjedočanstvo kršćanskog života naših predaka. Vjerujem da ovaj događaj može nadahnuti našu duhovnost koja je danas, u svijetu u kojem se puno toga svodi na materijalno, jako potrebna. Eksponati koji se nalaze pred nama povezuju nebo i zemlju, oni su dijalog generacija, ali i dijalog nas s Onim tko je nadahnuo naše pretke na pobožnost i molitvu pred ovim predmetima. Nadam se da će mladi dolaziti u ovu riznicu kako bi pronašli nadahnuće za vlastito svjedočanstvo kršćanskog života“.

U Zbirci se nalaze oltarna slika renesansnog mletačkog slikara Francesca Negrija sa svecima zaštitnicima od kužnih bolesti – sv. Rokom i sv. Sebastijanom (slika je pripadala omiškoj crkvi Sv. Roka); barokni kožni predoltarnik s prizorom silaska Duha Svetoga iz crkve Svetog Duha; kip sv. Katarine Aleksandrijske iz kapele picokara – zajednice pobožnih trećoredica; grčke i mletačko-kretske ikone okovane srebrenim pokrovom; minijatura „Stvaranje Eve“ rađena po predlošku flamanskog slikara Martina de Vosa s dvojezičnim tekstom Apostolskog vjerovanja; dinamična kompozicija bitke pod Sinjem mletačkog slikara Giovanni Battiste Augusti Pitterija koja se uklapa u ikonografiju Ecclesia Triumphans sa zagovornicom pobjede kršćanske vojske Bogorodicom uznesenom na nebo (uz sv. Vinka Ferrerskog i sv. Franju); oltarne pale iz radionice mletačkih slikara Jacopa Plame ml., Matea Ingolija i Mattea Ponzonija (17. st.); mjedeni pladanj za milodare s prikazom Bezgrešne Djevice Marije (16. st.); pozlaćena pokaznica s polumjesecom za izlaganje posvećene hostije (16. st.); srebreni moćnik s česticama sv. Dujma; moćnik sv. Ivana Nepomuka i sv. Karla Boromejskog; ovalne thecae s komponiranim česticama brojnih svetaca čašćenih u crkvi; devocionalije za privatnu upotrebu; papinski Agnus Dei iz 17. st. lijevani od uskršnjeg voska na Bijelu nedjelju; zavjetne srebrene pločice darovane u znak zahvalnosti za Gospin zagovor.