Budući da je kapela u vrlo lošem stanju i zabranjeno ju je upotrebljavati, drugu godinu zaredom misa se slavila na prostoru ispred mrtvačnice.

U uvodnom dijelu slavlja preč. Knežević nazočne vjernike upoznao je sa značenjem Karmela, osnivanjem reda karmelićana i njihovim djelovanjem.

Homiliju je započeo govorom o borbi proroka Ilije protiv krivovjerja u vlastitom narodu, o njegovoj pobjedi nad Baalovim svećenicima te od Gospodina, izmoljenoj kiši. Napominje da su se baš ondje okupili redovnici i sagradili kapelu, a poslije i crkvu i sebe prozvali Bratovštinom od brda Karmela. „Svi smo mi, ne samo karmelićani i karmelićanke, pozvani popeti se na Karmel, odnosno pronaći svoj vrt u kojemu se uživa jer to je mjesto gdje je Bog. Biti s Bogom čežnja je svakog srca, svake ljudske duše“, dodao je govoreći o Karmelu.

„Ilija je molio za kišu, molio je Boga da se smiluje njegovom narodu. I izmolio je obilnu kišu! No, koja je to kiša nama neophodno potrebna? Potrebna je ona za koju je molio Ilija, ali još više potrebna nam je kiša Božje milosti, rosa Duha Svetoga, dar koji možemo dobiti samo s neba, ali za to moramo moliti. Molitva je prva poruka današnjeg blagdana, blagdana Gospe Karmelske. Marija nas uči moliti. Molitva je predanje Bogu i prijateljevanje s njim“, poručio je župnik.

Ustvrdio je da je Marija „svojim poniznim ‚neka mi bude‘ kod naviještanja s vjerom prihvatila Božju ponudu i povjerovala Bogu. To je druga poruka današnjeg blagdana: da vjerom priznamo Isusa svojim otkupiteljem, pravim Bogom i pravim čovjekom te mu s ljubavlju, poput Marije, služimo. Marija stojeći podno križa, uči nas kako se ne slomiti pod teretom patnje. Treba strpljivo, poput Marije, nositi svoj dio patnje i vjerovati u Krista koji je Sin Božji, koji je zato došao na svijet da nama ljudima pomogne rješavati naše patnje i pretvarati ih u pobjedu!“, naglasio je.

Misu je suslavio svećenik Zadarske nadbiskupije vlč. Tomislav Vlahović.

Pjevanje je predvodio župni Mješoviti zbor „Bl. Alojzije Stepinac“ pod ravnanjem prof. Jana Valenćika.