„Kraljica“ je izložbe na neki način „Istarska Danica“ koju su davne 1924. u Trstu pokrenuli svećenici Ivan Grašić, Ivan Pavić, Božo Milanović, te novinar Vladimir Sironić i Marko Zlatić. O povijesti i značenju Istarske Danice govorio je umirovljeni svećenik mons. Marijan Jelenić, koji je s prof. Antunom Hekom bio jedan od suosnivatelja a u Istarskoj Danici napisao je više od 150 članaka s mnoštvom fotografija.

U početku su „Danicu“, zabranili talijanski fašisti premda je izlazila pod okriljem Društva Svetog Mohora za Istru kao crkvene bratovštine. Kasnije se „Istarska Danica“ pojavila 1951.,1952. i 1953. ali su je onda zabranile komunističke vlasti u doba hajke na Crkvu.

Godine 1971. svećenik prof. Anton Hek s Kršćanskom sadašnjošću iz Zagreba ponovno je pokrenuo njeno izdanje. Danica je izašla 1972., likovno bogato opremljena rukom akademika fr. Branka Fučića. Tiskana je u Puli u tiskari „Otokar Keršovani“. Izdavač je predviđao zaplijenu, pa je dio raspačao po župama, a preostali dio u štampariji je partija zaplijenila. Zaplijena je bila zbog članka Marija Sošića „Mladi u Crkvi“ a velike je nevolje imao i književnik i novinar Ive Rudan zbog priče „Uskrsno jaje“.

Mons. Jelenić je uz ostalo rekao: „Danica živi već pedeset godina. Vrlo je slojevita: uz kalendar, ima više rubrika: kroniku, povijest, znamenite ljude, ali je u trajnom dijalogu sa svijetom. Piše i o ‘vrućim temama’ koje muče naše suvremenike. Članci su pisani iz duše, ne po diktatu. Danica je čista kao suza. Istarsku se povijest i povijest kršćanstva ovdje neće moći objektivno razumijeti bez Istarske Danice. Čestitam urednicima i piscima koji su uspjeli kroz pedeset godina zadržati interes čitatelja. Koliki su časopisi, novine i druge tiskovine ugašene nakon koje godine. Ovo je apostolat štampom. Predlažem da se o dugovječnosti Danice napravi bibliografija i na taj način predstavi karakter te ‘istarske mladolike Starice’. Pred nama je 100. obljetnica prvog pojavljivanje. Treba to svečano proslaviti.“