Skup su zajednički organizirali predstavnici obitelji Šabalja i portanski samostan na čelu s gvardijanom fra Hrvojem Perkovićem.

Prvi dio skupa činila su kratka izlaganja s temama povezanim s fra Augustinom i njegovom smrću. Provincijal fra Branko Lovrić je u pozdravnom govoru rekao da je fra Augustin jedna od brojnih žrtava komunističkoga režima, dodavši da su se okupili na skup kako bi bili „znak trajnoga sjećanja na ovoga našega redovničkoga subrata, ne pristajući na zaborav na njega koji je ubijen samo zato što je kao svećenik i redovnik, po nalogu Crkve i u ime Crkve, vršio svoju svećeničku službu“.

Pojasnio je da se ovo okupljanje ne može promatrati jedino kroz prizmu skupa koji bi jedino htio upozoriti na nepravdu prema fra Augustinu. „Večeras smo ovdje kao kršćani i vjernici za koje je svojstveno gledati na prošle događaje ne samo iz povijesne nego i iz teološke perspektive. Ova dva načina promatranja, slažu se intelektualci kršćanske provenijencije, nisu proturječna: ona trebaju biti istovremeno i odvojena i povezana. Trebaju biti odvojena s obzirom na metodu i razvoj argumenata, a povezana s obzirom na razumijevanje povijesne zbilje“, protumačio je provincijal Lovrić.

Gvardijan krčkog samostana fra Antun Badurina održao je izlaganje „Stradanje Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša u Drugome svjetskome ratu i poraću“. Fra Antun se osvrnuo na stradale redovnike Provincije, kako one koji su na različite načine i u različitim okolnostima bili ubijeni, tako i na one koji su tijekom rata i u vremenu poslije njega pretrpjeli torturu od komunističkoga režima.

Izv. prof. dr. sc. Tomislav Galović s Odsjeka za povijest zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta održao je predavanje „Otok Krk u Drugome svjetskome ratu“ u kojemu je donio, na temelju recentnih istraživanja arhivskoga gradiva, i mnoštvo dosad nepoznatih informacija o životu i djelovanju fra Augustina Šabalje.

Posljednje izlaganja održao je odvjetnik Krešimir Grebenar, opunomoćenik obitelji Šabalja u sudskome postupku za poništenje presude iz 1945. godine koji se trenutačno vodi pred Županijskim sudom u Zagrebu. Grebenar je istaknuo da je presuda fra Augustinu koju je donio ondašnji Vojni sud tipični primjer politički montirane presude te kao takva krši sva načela i zahtjeve pravde i pravičnosti.

Nakon izlaganja uslijedilo je euharistijsko slavlje koje je predvodio požeški biskup Ivo Martinović, a koncelebrirali su provincijal fra Branko Lovrić, generalni vikar Krčke biskupije mons. Franjo Velčić te fratri iz portanskoga, glavotočkoga, krčkoga i riječkoga samostana. Pjevanje, koje je jednim dijelom bilo na hrvatskome crkvenoslavenskome jeziku, predvodio je Zbor crkve sv. Marije Magdalene u Portu na čelu s Ivanom Šabaljom.

Na koncu euharistijskoga slavlja riječi zahvale uputila je Margaret Stulić r. Šabalja uime obitelji pokojnoga fra Augustina i fra Hrvoje Perković uime portanskoga samostana.

U prostorima portanskoga samostana mogle su se vidjeti i fotografije iz zbirke obitelji Šabalja koje prikazuju različite trenutke fra Augustinova života.

Fra Augustin Šabalja, krsnim imenom Ivan, rođen je u Portu 1915. godine. Roditelji Ivan i Jelena imali su, uz njega, još šestero djece. Godine 1927. došao je u sjemenište franjevaca trećoredaca glagoljaša. Pohađao je trećoredske gimnazije na Školjiću i u Krku, a filozofsko-teološki studij završio je u Zagrebu. Svečane redovničke zavjete položio je 1936. godine, a za svećenika je zaređen 1940. godine. Iste godine je u Portu slavio mladu misu. Od 1943. godine bio je vojni kapelan hrvatskih postrojbi. Na montiranome političkome postupku koje su provele komunističke vlasti osuđen je na smrt. Presuda je vjerojatno izvršena 16. srpnja 1945. Poznato je da je pokopan na Mirogoju, ali točna lokacija grobnice je nepoznata.