Poruku su predstavili prefekt i tajnik Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja kardinal Peter Turkson i mons. Bruno-Marie Duffé, Christiane Jeangey iz toga dikasterija i Anne-Julie Keruel iz Državnog tajništva Svete Stolice.

Papa u poruci poziva politiku i gospodarstvo da u pandemiji koronavirusa svima, a osobito najsiromašnijima i najranjivijima omoguće pristup cjepivu.

Kao i u svojoj enciklici Fratelli tutti Papa se osvrće na aktualno stanje u svijetu u kojem jačaju „različiti oblici nacionalizma, rasizma ksenofobije, kao i ratovi i sukobi koji donose smrt i razaranje“. Ocjenjuje da je korona-kriza zaoštrila niz već postojećih kriza koje su usko povezane: kao što su klimatska, prehrambena, gospodarska i migracijska. Stoga postaje još važnije skrbiti jedni za druge i za stvoreno kako bi izgradili društvo koje se temelji na odnosima bratstva, poručuje Sveti Otac.

Obrazlažući zašto su ljudi pozvani skrbiti, Papa se koristi argumentacijom koju je iznio i u enciklici Laudato si’ 2015., zaključujući da je „skrb za drugoga i okoliš srce koje kuca u socijalnom nauku Crkve“. Iz toga nauka proizlazi „gramatika skrbi“. Promicanje dostojanstva svake osobe, solidarnost sa siromašnima i ranjivima, usmjerenost općem dobru i očuvanje stvorenoga čimbenici su s kojima se u globaliziranom svijetu može naći „zajednički smjer“. Papi je stalo do istinski ljudskoga smjera, radikalnog odbacivanja rasipničke kulture odbacivanja i rastućih nejednakosti unutar i između nacija.

Papa sanja o „prorocima i svjedocima kulture skrbi” i upozorava da će do toga doći samo ako će u njoj u velikoj mjeri glavnu ulogu imati žene“.

Papa izričito traži poštivanje međunarodnoga humanitarnog prava i opisuje strašne uvjete u kojima ljudi žive na područjima kriza i sukoba. Tamo gdje se bore za normalni život jer su izloženi eksplozijama, pucnjevima i bombardiranjima. Djeca ne mogu u škole, muškarci i žene ne mogu raditi da bi prehranili obitelji.

Papa Franjo ističe da ne smijemo prihvatiti da sukobi u našem svijetu postaju normalnost, i da se tolika sredstva uzaludno rasipaju na oružje, osobito nuklearno. Ti su resursi hitno potrebni za druge svrhe, upozorava Papa, dodajući da se i to očituje kroz globalne probleme kao što su pandemija koronavirusa i klimatske promjene.

Stoga Papa poziva na odgoj za kulturi skrbi, počevši u obiteljima, školama, i sveučilištima. Pritom religije mogu imati važnu ulogu. Bez takve kulture neće biti mira, zaključuje papa Franjo.