„To je tema o kojoj moramo razgovarati iako trenutno nije aktualna na riječkom području, ali mogla bi postati i moramo na to biti spremni“, rekao je novi ravnatelj JRS za jugoistočnu Europu p. Stanko Perica.

Zbog poštivanja epidemioloških mjera u dvorani hotela Jadran okupio se manji broj sudionika od planiranog, ali mogli su iz prve ruke čuti kako teče program integracija izbjeglica u Hrvatskoj. Naime JRS kao pouzdan provedbeni partner Ministarstva unutarnjih poslova i Vlade RH u projektu integracije osoba pod međunarodnom zaštitom, ima bogato iskustvo u radu s izbjeglicama koje dolaze u Hrvatsku.

Kako teče program „Preseljenja“ objasnio je Janko Gredelj, voditelj ureda JRS Hrvatska. Trenutno je sudjelovanje u ovom programu za izbjeglice jedini legalni način dolaska u Hrvatsku. Kvota koju je odredila Vlada RH iznosi 250 osoba. Toliko ih naime može putem ovog programa dobiti azil u Hrvatskoj, a u njemu sudjeluju Kurdi izbjegli iz Sirije koji se trenutno nalaze u izbjegličkom kampu u Turskoj i već tamo rješavaju dokumentaciju za legalno primanje u Hrvatsku. Kada s dokumentacijom dođu u Hrvatsku brigu o njihovoj integraciji preuzima JRS ili neka druga nevladina organizacija. JRS je tako u posljednjih godinu dana preuzeo brigu za 98 osoba, odnosno 20 obitelji kojima je uz rješavanje dokumentacije pomogao pri učenju hrvatskog jezika, poslovnoj edukaciji i pronalaženju posla te pri upisu djece u školu. Za izbjegle obitelji država je osigurala stanove u Sisku, Karlovcu i Zagrebu.

Detaljnije su o provedbi programa govorili suradnici JRS-a koordinatorica volontera Zrinka Tustonjić, socijalni asistent i prevoditelj za arapski jezik Tony Toumeh, pedagoginja i socijalna asistentica Iva Lizović te psihologinja i suradnica za integraciju Dijana Đapić. Istaknuli su da su osobe koje putem programa „Preseljenja“ dođu u Hrvatsku spremne na suradnju i već se može govoriti o jako dobrim primjerima integracije. No, ima i onih koji nakon nekog vremena odlaze u druge zemlje EU premda im status za tako nešto nije riješen. U posljednjih je 12 godina Hrvatska primila nešto manje od 1000 azilanata, a od toga je gotovo polovica već napustila Hrvatsku.

Uvod u susret dala je Martina Prokl Predragović, suradnica za komunikaciju i zagovaranje koja je govorila o javnom mnijenju kojeg o ovoj tematici prenose ili stvaraju mediji, portali i društvene mreže. Često se prenose netočne ili čak tendenciozne informacije koje donose krivu sliku cjelokupne situacije. Takav diskurs pogoduje onima koji se protive dolasku izbjeglica. „Naravno da ima i lijepih i ružnih događaja, kao i uvijek kada je riječ o ljudima. Važno je predstaviti istinu“, rekla je Prokl Predragović.