Knjiga je predstavljena u Pučkom otvorenom učilištu M. C. Nehajev u Senju. Organizatori predstavljanja bili su Matica hrvatska – ogranak Senj, Nakladnička kuća Alfa i župa Uznesenja BDM Senj. O knjizi su govoriti akademik Stjepan Damjanović, urednik Alfe Božidar Petrač, priređivač Ante Bežen i sam autor, biskup Bogović, dok je moderator bio predsjednik Matice hrvatske ogranka Senj Mislav Bilović.

Središnja poruka biskup Bogovića bila je da nema mjesta na kugli zemaljskoj koje bi za glagoljicu više značilo nego što je Senj i ova katedrala. Vi Senjani trebate biti ponosni na tu izuzetnu povlasticu i ulogu koju vam je Crkva povjerila pred više od 700 godina. Nije zato čudno da je u Senju bila prva (sigurna) hrvatska tiskara. Sljedeća bit će u Rijeci a osnivač joj je Šimun Kožičić Benja koji je jedno vrijeme upravljao i Senjskom biskupijom. I u novom vijeku, kada su naši glagoljaši ostali bez imanja i znanja, kreće inicijativa od senjskog biskupa Agatića da se tiskaju nove glagoljske knjige. Da znate o čemu se radi, ravnateljica sakralne baštine priredila je malu izložbu glagoljskih knjiga pa ih možete pogledati. Inače u Senju se nije sačuvala nijedna glagoljska knjiga koja je izišla iz senjske tiskare. Jednostavno zato jer su se takve knjige ovdje koristile, trošile i istrošile. Ipak je sačuvano više kamenih spomenika koji su najbolji svjedoci o životu glagoljice u ovom gradu. Papiri putuju, a kamenje ostaje na svom mjestu.

Osim što je Senj kroz srednji vijek bio jedan od središta glagoljaštva i tiskarstva, u novije vrijeme glagoljica se baštini u senjskim školama, kao i kroz znanstvene radove objavljivane u Senjskom zborniku. Prije predstavljanja knjige gosti su pohodili senjske škole u kojima se baštini glagoljica te su učenicima održali edukativno-informativna predavanja. Posjetili su osnovnu školu S. S. Kranjčevića i ravnateljicu Rosandu Bilović i srednju školu Pavla Ritera Vitezovića gdje im je domaćin bila ravnateljica Danijela Vukelić.