Prvi govornik bio je šibenski biskup Tomislav Rogić, koji je bio i predsjednik Organizacijskog odbora priprave velikoga jubileja pedesete obljetnice proglašenja svetim Nikole Tavelića, čiji je rad započeo 27. veljače 2017. godine. Biskup Rogić je i otvorio jubilejsku godinu o Tavelićevu blagdanu 2019. godine, budnim okom pratio i usmjeravao taj jubilej, posebno se zalažući oko aktiviranja klera Šibenske biskupije ne bi li se svečev kult još više i bolje proširio. O svečanom euharistijskom slavlju 21. lipnja 2020. pozdravio je apostolskoga nuncija mons. Giorgia Linguau, a o svečanoj proslavi Tavelićeva prošle godine zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića.

Biskup je istaknuo kako je želja autora monografije i pokretača zabilježenih zbivanja rektora svetišta fra Ivana Bradarića „da ono što smo protekle četiri godine činili ne ode prebrzo u zaborav, a kad već i krene tim putem da postoji knjiga, korice, stranice, tekstovi i slike, koji će nam pomoći da čim se te knjige dohvatimo – ponovno zaronimo u razmišljanje o mučeništvu našega Nikole, o svjedočenju vjere, o pozivu na svetost svakoga od nas, o vječnom životu koji bi nam svima trebao biti cilj prema kojem idemo i da nam nije svejedno kakvi ćemo tamo pred Spasitelja Isusa Krista doći. Moj je dojam da je u tome potpuno uspio“, rekao je biskup Rogić, te zahvalio na uloženom trudu fra Ivanu i svim suradnicima.

Također je podsjetio kako je sv. Nikola prvi proglašeni svetac iz našega hrvatskog naroda, te je i dolikovalo da se 50. obljetnicu kanonizacije dostojno proslavi u njegovu gradu Šibeniku. „Planovi su bili veliki. Kroz više od tri godine nizali su se događaji i slavlja. Iako je posljednju, upravo Jubilejsku godinu, omela pandemija korona virusa. Neizmjerno smo Bogu zahvalni za sve proslave koje smo uspjeli imati: od otvaranja godine, pa veoma vrijedan simpozij čiji su radovi već u knjizi ukoričeni. Izložbe i predavanja, devetnice i pobožnosti. Potom hodočašća Nikolinom Bosnom i ono velebno u Svetu zemlju – za koje mi se čini da nikada neću dovoljno Bogu zahvaliti koliko je bilo lijepo, uspješno, dobro organizirano, ma blagoslovljeno. Nizala su se i hodočašća slike po župama biskupije i Domovine, sve dok zaraza nije zaustavila okupljanja. Zatim glavna proslava na obljetnicu kanonizacije koju predvodi nuncij Lingua, sumještanin jednog od Nikoline subraće mučenika. Sve do zaključka Jubileja na blagdan sv. Nikole Tavelića prošle godine. Tu svečanu misu predvodio je nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić“, sažeo je tijek pripreme i samu proslavu biskup Rogić. Posebno je pak izrazio radost što je kardinal Bozanić predvodio završno slavlje, jer je svečev blagdan 1941. trebao predvoditi bl. kardinal Stepinac, no rat je to omeo i nije mogao doći. Također, o blagdanu 1991., na 600 obljetnicu mučeništva, misu je trebao predvoditi zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić, ali opet je rat omeo i slavlja nije bilo.

Proslavili smo 50 godina kanonizacije i vjerujem iznova probudili mnoga sjećanja, ali i molitvu, i žar vjere i želju za svjedočenjem Krista danas. Kao da je sveti Nikola Tavelić bio jedna svjetiljka – uljanica, u kojoj je i dalje bilo puno ulja samo ju je trebalo iznova zapaliti da nas osvijetli i ogrije. Sada neka ova knjiga posluži tome da se ta uljanica više ne gasi, rekao je na kraju biskup Rogić, te podsjetio kako nas mučeništvo sv. Nikole Tavelića i danas na „svetost poziva i da vjeru svjedočimo“, jer „to mučeništvo ima puno poruka i za današnji dijalog među religijama, ne u izazivanju drugoga i drugačijega, nego u svjedočenju vjere i ustrajnosti na putu prema vječnom životu i pod cijenu gubitka ovog zemaljskog života“.

Provincijalni ministar Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Josip Blažević osvrnuo se na sam sadržaj monografije. Naglasio je kako je pod vodstvom fra Ivana Bradarića i uz podršku braće samostana i Šibenske biskupije, te vjernika i podupiratelja, šibensko svetište poglavito tijekom proteklih osam godina postalo žarište različitih događanja vjerskog i kulturnog života u gradu Šibeniku i Šibenskoj biskupiji, čiji su odjeci bili vidljivi i na nacionalnoj i međunarodnoj razini. No, upozorio je kako sva događanja koja su vezana uz taj šibenski samostan i svetište nisu priređena u službi zabave, pa čak ni kulture, nego doprinosa postizanju svetosti kao vrhunskog kršćanskog ideala, na što nas svojim naslovom i knjiga upućuje.

Ovo je monografija u najizvrsnijem smislu riječi, što potvrđuje i samo šest autorskih priloga, a sav ostali prostor koji se proteže na 300 raskošno opremljenih stranica ispunjaju prekrasne slike, dokumenti, zahvale, propovijedi i govori. Ovo je slikopis koji plijeni pozornost svojim koloritom i raskoši, rekao je fra Josip.

Govoreći o prvom prilogu, fra Josipa Ivanovića, naglasio je kako autor čitateljima razjašnjava zašto slavimo jubileje. Preporučio je to poglavlje osobito onima pred kojima je neki jubilej. Uz drugi prilog, fra Ljudevita Maračića, istaknuo je kako tu možemo pročitati sažetu biografiju sv. Nikole Tavelića, pa je preporučio pročitati onima koji još nisu dovoljno upoznali sveca. Povjesničar Ivan Armanda predstavlja samostan sv. Frane u Šibeniku od samih početaka, dakle 13. st. do naših dana. Fra Augustin Kordić nadovezuje se na prethodnika, te predstavlja crkvu Sv. Frane kroz povijest, s posebnim osvrtom na posljednjih 50 godina, od kad je i Hrvatskog nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića.

Urednik monografije fra Ivan Bradarić čitateljima je podario vrijedne zapise događanja u pripremi jubileja, te same proslave. Tako čitamo osvrte na trodnevnice, devetnice, simpozije i hodočašća, glazbena događanja, izložbe, izdanja. Provincijal Blažević podsjetio je i na emisiju „Timbar vire“ koja je povezala domovinsku i iseljenu Hrvatsku, a fra Ivanu Bradariću s pravom priskrbila godišnju nagradu Hrvatskoga društva katoličkih novinara.

Posljednji prilog potpisuje novinarka Marija Belošević koja je prikupila i predstavila impozantan broj crkava, kapela, čak i samostana po Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Europi, Americi i Australiji posvećenih Nikoli Taveliću.

Ta monografija predstavlja spomenik o svetosti Šibenčanina i franjevca Nikole Tavelića, o događanjima koji su obilježili proteklih 50 godina od njegove kanonizacije, pa do danas, zatim o povijesti svetišta i samostana, osobito nedavnim događajima kojih smo i sami bili svjedoci, a dokumentirani su slikom i perom u monografiji. Iz rečenih razloga sigurno je da ta monografija zavrjeđuje da svoje mjesto pronađe na policama svih Šibenčanki i Šibenčana, kao spomenica i poticaj budućim naraštajima, sa žarkom željom da nas oni preteknu u kreativnosti i svetosti, rekao je na kraju fra Josip Blažević.

Na kraju se okupljenima obratio glavni urednik monografije fra Ivan Bradarić, te zahvalio svima koji su pisali, fotografirali, kao i onima koji su radili u timu u pripremi i proslavi jubileja, koji su pratili na putu i hodočašću zavjetne slike, kao i onima koji su financijski pomogli izdanje. U znak zahvale, svima njima uručio je primjerak monografije u koju je krasopisom zahvalu ispisao fra Željko Klarić, član šibenskog samostana.

U glazbenom dijelu sudjelovala je Mješovita klapa Skradinski buk, a program je vodio fra Josip Ivanović.