Okvirna tema stručnog skupa, na kojemu je sudjelovalo oko 350 vjeroučitelja, bila je: Novi Direktorij za katehezu – smjernice i načela.

Stručni skup započeo je prigodnom molitvenom meditacijom koju je pripremio i predvodio Zoran Sansović, vjeroučitelj u Osnovnoj školi „Hvar“ u Hvaru. Nakon molitve okupljenim vjeroučiteljima u virtualnom okružju u ime predstojnika katehetskih ureda pet južnih biskupija obratio se mr. sc. don Josip Periš, predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije, uputivši im riječi pozdrava i dobrodošlice. Zahvalio je svim nositeljima programa na uloženom trudu i vremenu što će svojim izlaganjima približiti sudionicima skupa novi Direktorij za katehezu koji je u dinamičnom kontinuitetu s dva prethodna direktorija.

Istaknuvši usku vezu između evangelizacije i kateheze, kao osobitu značajku novog Direktorija, don Josip je podsjetio vjeroučitelje da su navještaj kerigme i njezino sazrijevanje tijesno združeni te da je novi dokument potrebno iščitavati u okviru ukupnog evangelizacijskog poslanja Crkve. Također je istaknuo kako u svjetlu najnovijeg katehetskog direktorija treba sagledavati narav i identitet katoličkoga vjeronauka u školi.

Nakon toga, u ime svoje subraće biskupa svih dalmatinskih nad/biskupija, biranim riječima vjeroučitelje je pozdravio splitsko-makarski nadbiskup u miru mons. Marin Barišić, zahvalivši im na zauzetosti u naviještanju Božje Riječi. Istaknuvši radosti i poteškoće u svakodnevnom vjeroučiteljskom radu, mons. Barišić je poželio vjeroučiteljima da smjernice novog Direktorija ugrade u vjeroučiteljsko poslanje, jer one vode prema Riječi Božjoj koja je put, istina i život.

Radni dio stručnog skupa, koji se sastojao od tri predavanja i dva koreferata, moderirala je Sabina Marunčić, viša savjetnica za vjeronauk u splitskoj podružnici Agencije za odgoj i obrazovanje. Prvo predavanje, pod nazivom Glavni naglasci i teme novog Direktorija za katehezu, održala je doc. dr. sc. Marijana Mohorić, sveučilišna nastavnica katehetskih predmeta na Teološko-katehetskom odjelu Sveučilišta u Zadru.

U prvom dijelu predavanja predstavila je proces nastanka novog Direktorija za katehezu koji je započeo 2015. godine pod vodstvom Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije. Iako je prvotni cilj navedenog Vijeća bila revizija Općeg direktorija za katehezu iz 1997. godine, izrađen je novi dokument koji je usmjeren prema novom mjestu kateheze, odnosno njezinu premještanju iz područja redovitog pastorala vjernika prema području evangelizacije i misijskog djelovanja, istaknula je dr. Mohorić.

U drugom dijelu predavanja predstavila je strukturu novog dokumenta koji se sastoji od tri glavna dijela, dvanaest poglavlja u kojima se na 380 stranica obrađuje stvarnost kateheze Crkve u perspektivi prvenstva evangelizacije. Polazeći od razumijevanja strukturalne organizacije dokumenta moguće je dokučiti tematske naglaske njegovih pojedinih dijelova, elemente kontinuiteta i diskontinuiteta s prethodnim Direktorijem, te usmjerenja koja se nude mjesnim Crkvama u svrhu izrade ili revizije nacionalnih direktorija za katehezu, zaključila je prof. Mohorić.

Drugo predavanje, na temu Evangelizacijsko poslanje Crkve kao temeljni preduvjet novog lica kateheze, održao je doc. dr. sc. Edvard Punda, sveučilišni nastavnik temeljnog i dogmatskog bogoslovlja na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu. Polazeći od međusobne upućenosti, povezanosti i protkanosti evangelizacije i kateheze, dr. Punda je predstavio temeljne pojmove nove evangelizacije – žar, metodu, odnosno način i izričaj – preko nekih nosivih, ali na određeni način zapostavljenih kategorija iz pobudnice Evangelii gaudium i novoga Direktorija za katehezu.

Potom je predstavio kategorije radosti, siromaštva i slikovitog govora kao one kojima se u današnje vrijeme može odgovoriti na zahtjev za novim žarom, načinom i jezikom. Novi žar, istaknuo je predavač, nije moguće imati bez radosti koja dolazi od oslobađajućeg susreta s Bogom. Radost o kojoj je riječ, sposobnost je izlaska iz samih sebe, sposobnost življenja kršćanstva kao milosti, kao dara. Što se tiče novoga načina, dr. Punda je protumačio kategoriju siromaštva kao način, odnosno stav koji je nužan za svako posredovanje katehetskog sadržaja. Riječ je o siromaštvu u Duhu koje je usko povezano s evanđeoskim savjetom siromaštva kao načinom koji sam po sebi evangelizira.

Posebnu pozornost predavač je posvetio pitanju jezika u katehezi pozivajući se na papu Franju koji smatra od iznimne važnosti naučiti koristiti slike, odnosno služiti se slikovitim govorom kako u propovijedanju, tako i u katehiziranju. Na kraju predavanja dr. Punda je istaknuo kako ozbiljna zauzetost za evangelizaciju podrazumijeva ne samo znanje, nego i osobno iskustvo evangelizatora, odnosno katehete te je, sukladno novom Direktoriju, potrebno sve veću brigu posvetiti formaciji kateheta pri čemu je uloga kršćanske zajednice polazište i cilj svake kateheze. Zato će kateheta permanentno jačati svoju pripadnost zajednici kako na nutarnjoj, duhovnoj razini, tako i sudjelovanjima na raznim inicijativama i skupovima, zaključio je dr. Punda.

Treće predavanje, pod naslovom Školski vjeronauk u svjetlu novog Direktorija za katehezu, održao je izv. prof. dr. sc. Ivica Pažin, sveučilišni nastavnik religiozne pedagogije i katehetike na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu. Iako je novi Direktorij za katehezu posvetio vjeronauku u školi samo šest brojeva, predavač je istaknuo da se školski vjeronauk treba sagledavati u kontekstu cijelog Direktorija kojeg doživljava kao pisani libreto za naviještanje vjere u suvremenom svijetu. Potom je analizirao neke taktove tog libreta koji se odnose na vjeronauk u školi.

Polazeći od definiranja kateheze u svrhu njezinoga razlikovanja od vjeronauka u školi, predavač je ustvrdio da Direktorij naglašava jednu stvarnost i djelovanje Crkve na dva različita mjesta, s dva različita cilja i pristupa, ne kako bi naviještanje razdvojio, nego najprije razlučio. Vjeronauk u školi nudi itinerarij učenicima kako otkrivati bogatstvo znanja o objavljenom Bogu, o Riječi koju se ne može odvojiti od svjedočenja, nego joj treba iznalaziti putove kako ju konkretizirati u svakodnevnom životu, ustvrdio je dr. Pažin. Na osobit način problematizirao je postavku da se ciljevi vjeronauka moraju obvezno ostvarivati u skladu s ciljevima obrazovne institucije te upozorio slikovitim primjerima na redukcionističke pristupe vjeronauku u školi. Nasuprot tomu, iznio je osobno mišljenje da današnji čovjek ne treba samo krov nad glavom, nego i krov nad dušom. Stoga se pitanje vjeronauka u školi, kao konfesionalnoga modela, ne smije sagledavati bez dubokoga razumijevanja identiteta Crkve koja je kao vjerska zajednica odgovorna za identitet vjeronauka, zaključio je dr. Pažin.

Nakon obavijesti iz katehetskih ureda i Agencije za odgoj i obrazovanje, održana su dva praktična koreferata u kojima su predstavljena dva važna obilježja kateheze koja se itekako mogu i trebaju ostvarivati u školskom vjeronauku. Prvi koreferat, na temu Mogućnosti interkulturalne i interreligiozne kateheze u nastavi Vjeronauka, održao je Šimun Radnić, vjeroučitelj u Osnovnoj školi Fausta Vrančića u Šibeniku, a drugi koreferat, pod naslovom Mogućnosti socijalne i karitativne kateheze u nastavi Vjeronauka, održala je Tea Kuzek Marević, vjeroučiteljica u Osnovnoj školi Marina Getaldića u Dubrovniku. Sukladno naslovima koreferata, istaknuti su oni dijelovi novog Direktorija koji govore u prilog izabranim dimenzijama kateheze. Potom su predstavljeni kako su i u kojoj mjeri kompatibilni naglasci novog Direktorija i Kurikula Katoličkog vjeronauka te predložene konkretne aktivnosti koje bi se mogle planirati u vezi s navedenim dimenzijama u nastavnom i izvannastavnom radu na vjeronauku u školi.

Završnu riječ vjeroučiteljima je uputio predstojnik don Josip Periš sabirući najvažnije naglaske vezane uz novi Direktorij za katehezu koji su istaknuti u predavanjima i raspravama. Izrazivši zadovoljstvo kvalitetom održanih predavanja i koreferata, kao i aktivnim sudjelovanjem vjeroučitelja, zahvalio je još jedanput i predavačima i sudionicima stručnog skupa želeći svima puno uspjeha i Božjeg blagoslova u svakodnevnom životu i odgojno-obrazovnom radu.