U Svetoj zemlji pronađen ranokršćanski natpis koji se oslanja na psalam

Natpis na biblijskom grčkom jeziku oslanja se na dio Psalma 86 uz dodatak imena Isusa Krista. Riječ je o jedinom poznatom natpisu na koine-grčkom jeziku pronađenom u natpisu na stijeni.

Umjesto izvornog hebrejskog teksta “Prigni uho svoje, Jahve i usliši me jer sam bijedan i ubog”, pronađeni tekst glasi: “Isuse Kriste, usliši me jer sam bijedan i ubog”.

Prema istim izvorima, natpis je pronađen na strani jedne velike stijene, ispisan je crvenom bojom i ukrašen križem.

Psalam 86, “Davidova molitva”, jedan je od najčešće izgovaranih psalma u kršćanskoj liturgiji. Avner Ecker, stručnjak za natpise na Sveučilištu Bar Ilan, opisao je natpis kao grafit.

Analiza natpisa pokazala je da je načinjen najkasnije u drugoj polovici 6. stoljeća nakon Krista, rekao je. Manje gramatičke greške upućuju na to da je autor bio možda pripadnik neke monaške zajednice čiji je materinski jezik bio semitski.

Na istom je mjestu pronađen još jedan natpis, koji se još analizira, kao i zlatni prsten primjeren dječjem uzrastu s arapskim natpisom “mashallah” (Božja volja) na pismu kufi, koje prema ocjenama stručnjaka potječe iz dinastije Omajada iz 7. i 8. stoljeća.

Dijelovi toga natpisa načinjeni su zrcalno, što upućuje na to da je korišten kao pečat.

Utvrda Hyrkania, na arapskom Khirbet el-Mird (ruševina tvrđave), nalazi se oko 17 kilometara jugoistočno od Jeruzalema na teško pristupnom brežuljku u Judejskoj pustinji.

Sagradio ju je hasmonejski vladar Ivan Hyrkanos ili njegov sin Aleksandar Janneus u 2. ili 1. stoljeću prije Krista. U ruševinama Hyrkanije monaški otac Sabas utemeljio je 492. samostan Kastellion.

Bio je u upotrebi i nakon što su muslimani u 7. stoljeću osvojili to područje, ali je kasnije napušten, vjerojatno u ranom 9. stoljeću.

Prema izvješćima, sadašnja iskapanja predstavljaju prva su koja provode arheolozi na tome mjestu. Nastavak iskapanja predviđen je za početak 2024.