Sjednicom je predsjedao zagrebački nadbiskup i metropolit kardinal Josip Bozanić, a prisutni su bili i svi ostali biskupi metropolije: varaždinski Josip Mrzljak, sisački Vlado Košić, križevački Nikola Kekić, bjelovarsko-križevački Vjekoslav Huzjak te zagrebački pomoćni Ivan Šaško i. Mijo Gorski.

U pozdravu na početku sjednice, domaćin mons. Mrzljak prisjetio se nedavnog zajedničkog susreta u Zagrebu sa stotinjak svećenika Zagrebačke crkvene pokrajine u trajnoj formaciji zaređenih u posljednjih deset godina. Povratne informacije za taj susret bile su jako pozitivne te su i druge generacije svećenika izrazile želju da se i za njih organizira slično okupljanje. Podsjetio je kako će Katolički bogoslovni fakultet 11. ožujka proslaviti svoju 350. obljetnicu te se prisjetio kako je prije 50 godina, na proslavi 300. obljetnice KBF-a, upravo on uime studenata pozdravio i čestitao obljetnicu Fakulteta.

„Bogoslovija, sjemenište i Katolički bogoslovni fakultet naše su zajedničke institucije o kojima se zajedno brinemo i koje zaista zahtijevaju da budemo međusobno više povezani, da budemo zajedno i da možemo donositi neke smjernice koje su potrebne, ali isto tako da i mi jedan drugome pomažemo u našoj biskupskoj službi, istaknuo je biskup Mrzljak.

Kardinal Bozanić je, pak, u uvodnom govoru podsjetio kako tim zajedničkim redovitim sjednicama biskupa Zagrebačke metropolije oni zapravo prate pastoralno djelovanje njihovih dijeceza. Domaćinu biskupu Mrzljaku, kao i sisačkom biskupu Košiću, kardinal Bozanić čestitao je 20. obljetnicu biskupskog služenja, prisjetivši se pritom zajedničkog susreta s blagopokojnim kardinalom Franjom Kuharićem koji je, u to vrijeme imenovanim mladim biskupima poručio: „Nama je bilo teško. Ali, vama će biti još teže. Mi smo živjeli u vremenu kada smo znali tko je na kojoj strani, tko je protiv nas, a tko je s nama, a dolaze nova vremena kad se te granice žele relativizirati i puno će biti teže snalazit se u vremenima koja dolaze, jer dolaze vremena kad će se razna uporišta stavljati u pitanje.“

„Možemo reći da mi danas, nakon 20 godina, ipak živimo jedno drugo vrijeme. Vrijeme kad se temeljna ljudska, ne kažem vjerska i crkvena, nego ljudska uporišta drmaju, tresu, kao što su uporište obitelji, škole, odgoja, države i drugih temeljnih institucija našega društva“, rekao je kardinal Bozanić.

Podsjetio je kako je o tome svojevremeno govorio i papa Benedikt XVI. kad je govorio o diktaturi relativizma koja za cilj ima da se zapravo izgubi jasnoća razlikovanja onog što vrijedi od onoga što ne vrijedi. Današnji papa Franjo govori pak o novoj ideološkoj kolonizaciji čime je na stanoviti način potvrdio riječi pape Benedikta XVI.

„Evo, to su naša vremena i u ovim vremenima se trebamo i snalaziti, i s jasnoćom Evanđelja naviještati Isusovu istinu i Isusovu poruku, a to je poruka spasenja čovjeka. Nije u pitanju ni vjera, ni Crkva, nego je danas u pitanju čovjek i to od početka, od obitelji. Čovjek koji počinje svoj život u majčinoj utrobi, pa sve do naravne smrti.

To su vremena koja su nama dana i mi kao biskupi želimo upravo moliti Boga snagu Duha Svetoga da mognemo pravu riječ naviještati ljudima današnjeg vremena. S druge strane, dok se s time susrećemo, u susretu s mladima jako osjećamo upravo tu potrebu: oni traže uporišta, oni traže razjašnjenja, oni traže da im se pokaže put“, naglasio je kardinal Bozanić.

U nastavku sjednice biskupi su, između ostalog, razmatrali pastoral osoba s invaliditetom, s naglaskom na ljude oštećena vida i sluha te aktualizaciju smjernica o zaštiti maloljetnika u pojedinim biskupijama Zagrebačke crkvene pokrajine, a u svjetlu nedavnoga susreta pape Franje s predsjednicima biskupskih konferencija.