Budi dio naše mreže
Izbornik

U Zagrebu počela konferencija o promicanju međureligijskog dijaloga

Zagreb (IKA)

U okviru programa predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije u Zagrebu je, u utorak 4. veljače, počela dvodnevna konferencija međureligijskog i multietničkog dijaloga „Ljudsko bratstvo – temelj mira i stabilnosti u svijetu“ u organizaciji Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, Lige muslimanskog svijeta i Hrvatske biskupske konferencije, a otvorili su je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i generalni tajnik Svjetske muslimanske lige (Rabita) Muhammed bin Abdul Karim Al-Issa.

Na međunarodnoj konferenciji “Ljudsko bratstvo – temelj sigurnosti i miru u svijetu”, generalni tajnik Lige muslimanskoga svijeta šeik Muhamed bin Abdul Kerim El ‘Issa istaknuo je da ga raduje što se Hrvatska odlučila za promicanje zajedničkoga života, a ne apstraktne teme suživota.

Pozdravljajući okupljene, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Želimir Puljić podsjetio je da je prošle godine upravo 4. veljače 2019. papa Franjo u prigodi prvog posjeta u povijesti Arapskom poluotoku potpisao „Deklaraciju o ljudskom bratstvu za mir u svijetu i zajednički suživot“ skupa s imamom džamije Al-Azhar, Ahmadom Al-Tayyibom u Abu Dhabiju.

“Nakon potpisivanja Deklaracije Papa Franjo je kazao kako „nema alternative: Ili gradimo budućnost zajedno, ili neće biti budućnosti“, te dodao da se „religije ne mogu odreći hitnog zadatka gradnje mostova među narodima i kulturama“. U svom govoru usredotočio se na teme „bratstva, suradnje, obrazovanja, pravde i uključenosti“. Deklaraciju, koja obvezuje vjerske vođe da rade zajedno i odbacuju svaki vid nasilja i radikalizma, supotpisao je i šeik Mohammed bin Rashid Al-Maktoum, premijer Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) koji je bio domaćin svečanosti u glavnom gradu Abu Dhabiju”, istaknuo je predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Podsjetio je i na encikliku „Pacem in terris“ (Mir na zemlji, 1963.) koju je objavio papa Ivan XXIII. u kojoj se svojski zauzeo za ljudsko dostojanstvo i za mir u svijetu u vrijeme kad je svijet bio na rubu globalnoga sukoba.

“Enciklika je stoga naišla na dobar prijem među katolicima i u čitavom svijetu. Jer, ‘Dobri papa’, kako su zvali Ivana XXIII., obratio se svim ljudima dobre volje, progovorio o svijetu bez granica i blokova, zauzeo se za prevlast dijaloga i pregovaranja u diplomaciji, te pozdravio i pozvao ljude neka se okupljaju oko onoga što ih ujedinjuje. Enciklika je bila poziv na suradnju i razum protiv bezumlja i ratovanja“, istaknuo je nadbiskup Puljić.

Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Želimir Puljić/Foto: IKA

Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua pohvalio je inicijativu okupljanja na konferenciji točno godinu dana od potpisivanja Dokumenta o ljudskom bratstvu za mir u svijetu i zajednički život u Abu Dhabiju te je napomenuo kako je to snažan znak važnosti međureligijskog dijaloga. Iako je demografski promatrano u Hrvatskoj islamska zajednica relativno mala, naveo je mons. Lingua, velika je čast što je ta zajednica pronašla hrabrosti i sposobnosti za organiziranje ovako važnog događaja koji je za Hrvatsku ujedno predivan primjer primjene ostvarivanja prava religijske slobode. „Vjerujem da svi ljudi na svijetu žele živjeti u miru jedni s drugima, kao braća i sestre. I oni koji ratuju govore da to rade kako bi ostvarili mir (…) Ali kakav to mir može biti ostvaren na kraju rata? Kakav mir mogu osjetiti poraženi? Nametnut mir, bez slobodnog i sporazumnog dogovora te s poštovanjem prema pravdi, samo je primirje koje su poraženi prisiljeni prihvatiti dok u srcima već pripremaju osvetu. Mir koji je rezultat oružanog nasilja nije trajan“, rekao je mons. Lingua, istaknuvši da istinski mir nastaje samo onda kada se poštuju temeljna prava svih, s naglaskom na poštivanje prava na egzistenciju.

Foto: IKA

Muftija i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, akademik Aziz Hasanović ustvrdio je kako vjerski dijalog nema alternativu što se očituje i u sustavnu dijalogu Islamske zajednice i Katoličke Crkve što potvrđuje da se u Hrvatskoj živi zajedno, a ne samo obitava jedan pokraj drugoga.

Pozdravljajući okupljene predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković poručio je kako je u globaliziranom svijetu, uvažavanje pluralnosti, heterogenosti te vjerske i kulturne raznolikosti ključan izazov te da se Hrvatska zalaže za sveobuhvatnu obvezu poštivanja i zaštite ljudskog dostojanstva. “Koristim ovu prigodu Ligi muslimanskog svijeta i Mešihatu Islamske zajednice u Hrvatskoj, te Hrvatskoj biskupskoj konferenciji zahvaliti na organizaciji ove Konferencije, koja za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije poziva na zajedništvo i dijalog – neizostavni i temeljni preduvjet dobrih odnosa. Drago mi je da smo o ovoj inicijativi razgovarali prije više od godinu i pol dana i da ste je ovako uspješno i kvalitetno realizirali i time obogatili ukupne aktivnosti u Republici Hrvatskoj tijekom ovih šest mjeseci. Rado se i na današnji dan prisjećam Povelje o ljudskom bratstvu koju su papa Franjo i veliki Imam kairskog sveučilišta Al-Azhar potpisali 4. veljače prošle godine. Povelje koja u svom uvodu poziva sve vjernike, a preko njih i njihove religije i sve ljude dobre volje, da njeguju bratske odnose putem međusobnog upoznavanja i dijaloga“, kazao je okupljenima premijer Plenković. Vlada, naglasio je, vodi konstruktivan dijalog sa svim Crkvama i vjerskim zajednicama u Hrvatskoj, posebno s Katoličkom Crkvom kao najvećom i najznačajnijom vjerskom zajednicom u Hrvatskoj te istodobno potiče dijalog među pripadnicima različitih vjerskih zajednica radi daljnjeg razvoja razumijevanja i međureligijske suradnje.

Foto: IKA

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je kako je Hrvatska “ovoga trenutka srce Europe” istaknuvši kako je ova inicijativa dragocjena prigoda da se Hrvatska predstavi kao država koje promiče najviše standarde vjerskih prava i dijaloga te je za svoj doprinos razvoju međureligijskoga dijaloga primila priznanje organizatora konferencije.

Na dvodnevnoj konferenciji bit će u pet panela održano 30 izlaganja koja će s različitih motrišta progovoriti o temi konferencije.