FOTO: IKA // mons. Đuro Hranić na katehetskoj jesenskoj školi
Zagreb (IKA)
Katehetska jesenska škola za odgojitelje u vjeri u predškolskim ustanovama s temom „Zadivljenost kao načelo odgoja u predškolskim ustanovama“ počela je u petak 8. studenog u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu.
U rad Škole uveo je predstojnik NKU HBK dr. sc. Ivica Pažin.
Predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić na početku Škole prenio je pozdrave nadbiskupa i biskupa Hrvatske biskupske konferencije.
Osvrnuvši se na temu Škole i aktualnu situaciju, nadbiskup je istaknuo: „Čini se istinitom tvrdnja mnogih da je ‘vrijeme dugoga mira’, koje je obilježilo razdoblje nakon Drugoga svjetskog rata, slomljeno ratovima na europskom i svjetskom području, ali i mnogovrsnim konfliktima, koji nas okružuju. Uz to, prirodne nepogode nekada apokaliptičnih razmjera u nama stvaraju osjećaj bespomoćnosti i straha. Ništa manje nas ne dovode u sumnju i propitkivanja čestih i nažalost tragičnih situacija, koje se događaju u životima pojedinaca ili obitelji, koje nas okružuju. Sve to nas toliko pogađa i ranjava da bismo, riječima njemačkog filozofa Immanuela Kanta, koji nije mogao vjerovati da se zlo – kao iskustvo – rađa s rođenjem čovjeka, mogli opisati riječima: neshvatljivo! U toj riječi kao da se krije bojazan za budućnost našega svijeta i zemlje; kao da se naslućuje beznadno traganje za rješenjima, kojima još ne svjedočimo; konačno, kao da nam je velika nepoznanica odgovor na pitanje: što ćemo ostaviti kao baštinu onima, koji tek započinju svoj život?“
Katehetska jesenska škola namijenjena suočavanju sa životnim pitanjima djece u najranijoj dobi, rekao je mons. Hranić, i više je od Škole u kojoj se želi samo otkrivati nepregledne mogućnosti rada i djelovanja s djecom.
„Katehetska škola pred nas danas stavlja ono pronalaženje tumačenja riječi neshvatljivo koje je ostalo nedotaknuto u iskustvima djece; onakvo kakvo jest u svojem korijenu, a kojemu bismo se svi trebali vratiti! Neshvatljivo kao znak divljenja i čuđenja nad ljepotom svijeta; kao otkrivanje uvijek dobroga u čovjeku; kao dodir s trenucima svetosti u malim i velikim pripovijestima; kao nešto što još nije u potpunosti vjera na jednoj zreloj razini, ali jest vjera potpunoga i otvorenoga predanja Bogu, kojega želimo djeci približiti u vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama. A što je drugo izrada malenoga broda, nakon slušanja priče o Noi, nego duboka čežnja za pobjedom nad poplavama ovozemaljskoga nasilja i zla? Što je drugo pravljenje košarice, nakon priče o rođenju Mojsija, nego stvaranje prostora za spašavanje dobra u čovjeku, s kojim Bog računa? Vjera djece rane i predškolske dobi dolazi izvana i gnijezdi se u njihova srca ne poput neke pridošlice i tuđinca, nego kao netko ili nešto čije je boravište od davnina namijenjeno u srcu djeteta. Ne pružiti mogućnost djetetu da toga Neshvatljivog, kojega zovemo Bogom, ne upoznaju; ne dati im priliku da stvarnost oko sebe uče odmalena doživljavati kao najveće čudo – jer je stvoreno od Boga; ne dati im mogućnost iskusiti pomirenje koje naviješta i pokazuje Isus Krist u susretima s različitim osobama, značilo bi prepuštati dijete onome neshvatljivom ovoga svijeta, životu bez nade i krajnjega smisla“, pojasnio je mons. Hranić.
Nadbiskup je izrazio osobnu zadivljenost oduševljenjem odgojiteljica i odgojitelja za vjerski odgoj, koje iskazuju ne samo iz godine u godinu dolaskom na ovakve Škole, nego i trajnom željom provoditi vjerski odgoj u predškolskim ustanovama u kojima djeluju.
„Drago mi je bilo pročitati neki dan da su podijeljene potvrdnice i novim odgojiteljicama, koje su dovršile svoje doškolovanje na nekim od naših visokih crkvenih učilišta. To je znak vaše otvorenosti i želje za stalnim osobnim izgrađivanjem, ali i znak vaše odgovornosti prema kršćanskoj vjeri, koju želite, kako će reći papa Franjo, poput misionara učenika, priopćavati i naviještati drugima. Najiskrenije vam zahvaljujem uime Hrvatske biskupske konferencije na svemu što u tome pogledu činite“, rekao je nadbiskup Hranić.
Govoreći kako se u vremenu u kojemu se nalazimo, u vremenu takozvane postmoderne, koja je postala povijesna ili postpovijesna epoha, sve čini da se stvori život onkraj granica kršćanske, ali i svake druge vjere, a mnoge se političke – čak i ideologije – stavljaju na stranu onih, koji u vjeri promatraju sve negativno, nadbiskup je istaknuo: „U konkretnom životu vas odgojiteljica to znači da i vjerski odgoj u predškolskim ustanovama teško pronalazi svoj put, koji bi vodio do djece! Ipak, ne odustajmo! Ne samo zbog toga što nam je to kršćansko poslanje i misija. Nego zbog toga što će bez te stvarnosti, život djeteta ostati osiromašen za najdublju istinu Onoga, kojemu su se divili i pismoznanci u hramu Jeruzalemskom!“
Riječi pozdrava uputili su i viši savjetnik za vjeronauk pri AZOO Tomislav Tomasić i nova viša savjetnica za predškolski odgoj u NKU HBK Anita Tolić.
Uslijedilo je predavanje prof. dr. Nevena Hrvatića „Zadivljenost kao načelo odgoja u svijetu bez čuda“.
Istaknuo je da svako vrijeme, svaka kultura donosi nove izazove koji se odražavaju i na području odgoja djece, a jedna je od odrednica današnje krize odgoja – kriza vrijednosti, gdje su tradicionalne odbačene, nove nisu izgrađene, a one deklarativne dominiraju u odnosu na ponašajne.
Kriza odgoja složena je i manje razvidna od krize obrazovanja i s njom se teže boriti. Naime, uz institucionalni odgoj postoji cijela lepeza (su)odgajatelja, od kojih neki proživljavaju, također, duboku krizu, kao što je to i suvremena obitelj, primijetio je.
Istaknuo je da je zadivljenost, kao načelo odgoja, gotovo nedostupna odraslima, pa im ju je teško cjelovito razumjeti i transponirati na odgoj djece, budući da su odrasli dionici „svijeta bez čuda“ u kojem je malo što ostalo tajanstveno, nepoznato, nedokučivo.
No, djeca se ne trebaju „učiti“ zadivljenosti, jer je ona dio njihova odrastanja, bilo kroz cjelovitost doživljaja ili idealizaciju. Premda se djeca mogu lako zadiviti, ipak kod njih ne dolazi do brzih razočarenja, već se adaptiraju prema novim pozitivnim emocijama, navedeno je u predavanju.
Rad Katehetske škole nastavlja se u subotu 9. studenog euharistijskim slavljem u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca. Uslijedit će predavanje prof. dr. s. Marije Pehar „Zadivljenost i čuđenje kao teološki princip pozornosti za Božju stvarnost“, tematska rasprava i pedagoške radionice.
Katehetsku školu organiziraju Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije i Agencija za odgoj i obrazovanje.