U izjavi za HKR ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlč. Tomislav Markić je podsjetio: “Mnoge misije ovih i posljednjih godina su proslavile, ili će u bližoj budućnosti proslaviti, svoje 50. ili 60. obljetnice. Hrvatske katoličke misije mjesta su njegovanja hrvatske kulture, potom mjesta druženja na koja ljudi dođu razmijeniti informacije iz svakodnevnog života, gdje se upoznaju i njeguju svoja poznanstva. A naravno da je sveta misa, liturgija i kateheza ono što ih veže, kao vezivno tkivo za naše ljude u inozemstvu.”

Fra Josip Koren je, govoreći o 60 godina Hrvatske katoličke misije Beč, podsjetio da je sve počelo s hrvatskim franjevcem fra Mirkom Čovićem. On se ubrzo nakon Drugoga svjetskog rata iz Linza pastoralno brinuo za ratne izbjeglice iz Hrvatske, a od 1960. je to činio iz franjevačkog samostana u Beču. Dodao je da sada svake godine u crkvi Am Hof, koju je 1969. godine Bečka nadbiskupija predala na uporabu Hrvatskoj katoličkoj misiji, imaju više od 200 krštenja i više od 200 krizmanika te da podijele više od 130000 pričesti. Povodom proslave jubileja u rujnu 2020. godine objavili su i novi vodič kroz crkvu Am Hof te veliku monografiju.

Nadbiskup Hamburga ponosan na Hrvate

Dominikanac o. Anto Bobaš predstavio je 50 godina Hrvatske katoličke misije Hamburg, naglasivši da od blagdana sv. Dominika, 8. kolovoza 1960., dominikanci i dominikanke neprestano vode pastoralnu brigu o Hrvatima na sjeveru Njemačke. I on se spomenuo proslave zlatnog jubileja Misije u studenom 2019. godine, kada je misno slavlje predvodio umirovljeni pomoćni biskup vrhbosanski Pero Sudar. Dodao je da im se na kraju slavlja pridružio i nadbiskup Hamburga: “Vidjevši punu crkvu, samo je rekao ‘Ovo mogu samo Hrvati i Poljaci – nitko drugi!’ Bili smo ponosni na to i, Bogu hvala, misija ima svoju budućnost, vjerujemo da misija ima svoju perspektivu i mi dominikanci ćemo, ja se nadam, i nadalje nastaviti ovdje djelovati onako kako najbolje znamo i umijemo.”

HKM London brine se za relativno malu zajednicu na velikom prostoru

Hrvatska katolička misija u Londonu također je prošle godine proslavila zlatni jubilej – 50 godina djelovanja među hrvatskom zajednicom u Ujedinjenoj Kraljevini. Fra Ljubomir Šimunović istaknuo je da je povijest HKM London vezana uz povijest hrvatskog iseljeništva i da ima oko 5000 vjernika te spomenuo prošlogodišnje slavlje: “Tada smo podcrtali da nas ovaj jubilej snaži da i nakon pedeset godina, poput svjetionika, hrabro nastavimo širiti Božju riječ, pastoralno skrbiti za Hrvate u Ujedinjenoj Kraljevini i pružati blizinu onim najpotrebnijima, ali i promicati i čuvati hrvatski identitet i kulturu u ovom dijelu svijeta. Posebnost ove naše zajednice je to što smo mi jedina Hrvatska katolička misijska postaja u Ujedinjenoj Kraljevini. Upravo to što smo jedina zajednica daje nam značaj, ali nam je ujedno i poteškoća, jer pastoralno skrbimo za relativno malu zajednicu na velikom prostoru.

Sudionici panela / foto: Hrvoje Josip Bišćan

Umjesto odsutnog vlč. Vilima Koretića, o 50 godina Hrvatskih katoličkih zajednica Aalen i Heidenheim govorila je Nikolina Mesić, suradnica na izdavanju monografije o tim zajednicama, naglasivši: “Vlč. Vilim u predgovoru monografiji piše da ona nije pisana ni znanjem ni stručnošću jednog povjesničara, nego srcem jednog svećenika koji je dijelio sudbinu našeg čovjeka u tuđini i pomagao mu sačuvati vjeru, običaje, kulturu i ljudsko dostojanstvo.”

Fra Ivan Čikara opisao je i 50-godišnju povijest Hrvatske katoličke misije u Darmstadtu, ali i pastoralni život kao temelj izgradnje zajedništva naših iseljenika iz Hrvatske i BiH u ovim krajevima. Kako je rekao, “vjernike su uz katoličku misiju vezale i različite liturgijske službe u crkvi, kao i različite pučke pobožnosti, blagoslovi, hodočašća, misijski tečajevi, vjeronaučna pouka, itd. Sve ovo i danas egzistira, a kada je što počelo i na koji način se odvijalo možemo pronaći u redovito tiskanim ‘župnim listićima'”. Dodao je da se već niz godina, o svetkovini Krista Kralja, u crkvi st. Fidelisa u Darmstadtu slavi “Međunarodna sv. Misa” u kojoj sudjeluju katolici drugih materinjih jezika, a nakon mise slijedi bratsko druženje uz nacionalna jela. Uz sve navedeno, u župi djeluje sekcija hrvatskog folklora, Caritas koji je slao obilnu pomoć tijekom Domovinskog rata, ali i nogometni klub Croatia.

Program drugoga dana Kongresa, koji se može pratiti i na internetu, uključuje teme poput migracijskih politika, baštinskih temelja, identitetskih tema, povijesnih osvrta na teme migracija te predstavljanje znamenitih i zaslužnih Hrvata u povijesti.