Program je započeo misom u kapeli Marije Majke Crkve koju je predvodio prof. dr. sc. Ivica Raguž, v.d. dekana Fakulteta, a koncelebrirali su izv. prof. dr. sc. Boris Vulić, v.d. prodekana za studente, izv. prof. dr. sc. Davor Vuković, v.d. prodekana za financije i doc. dr. sc. Josip Bošnjaković, profesor psihologije na Fakultetu.

U homiliji je prof. Raguž iznio tri misli vezane za evanđelje dana. Prva misao odnosi se na Isusa koji odlazi u hram. „Prvo što je učinio bilo je da je ušao u hram, pa tako i mi kada ulazimo u neko mjesto, uvijek prvo trebamo doći u crkvu. Isus se nije dugo zadržao u Jeruzalemu, već odlazi u Betaniju, što hebrejski znači mjesto poslušnosti. Tako nam Isus zapravo govori o opasnosti grada od onoga što crkveni naučitelji nazivaju urbanitas (građanština) i curialitas (dvorski duh)“, rekao je propovjednik.

Kazao je da grad predstavlja mjesto odvojenosti od zemlje, mjesto oholosti, moći, znanja. Dodao je kako su oni koji su Isusa primili, bili ljudi koji nisu imali negativan duh grada, već su imali „seljački“ duh Betanije, duh poslušnosti i poniznosti.

Druga misao vezana je uz smokvu bez ploda. Smokva predstavlja prirodu. Sv. Bernard iz Clairvauxa kaže: „Više ćeš naći u šumama, nego u knjigama.“ Priroda je puna života, ona jest život, plodna. „Gospodin nam na primjeru smokve želi poručiti da postoji opasnost da budemo mrtva priroda – lisnati, ali bez ploda, puni lišća, ali bez ploda. Možemo imati sva znanja, titule, lijep govor, ali da to sve bude bez ploda. Upravo se toga trebamo čuvati“, rekao je vlč. Raguž.

Treća misao odnosi se na vjeru u Isusa Krista. „Sve kod Gospodina, a tako i na teološkome studiju, teži prema vjeri, djelotvornoj ljubavlju. Vjera premješta brda, tj. brda oholosti. Ništa ne vrijedi studij teologije ako ne dolazi iz vjere i ne vraća vjeri, ako kao teolozi nismo vjernici koji će vjerom premještati brda oholosti u svojim životima i životima naših bližnjih. Ako pak nemamo još tako snažnu vjeru da možemo premještati svojom molitvom brda oholosti, Gospodin nam u evanđelju daje i lakše sredstvo, a to je praštanje. Kada opraštamo bližnjima, tada premještamo brda oholosti u sebi i u bližnjima. I tako pokazujemo da imamo istinsku vjeru, odnosno ‘vjeru Božju’, kako stoji u evanđelju, a to je vjera, djelotvorna ljubavlju, vjera plodna, a ne lisnata i nakićena vjera bez djela“, kazao je propovjednik.

Nakon mise, program se nastavio u dvorani biskupa Antuna Mandića. Na početku su voditelji Josip Mikulec i Nikolina Blažević najavili studentski zbor s pjesmom Hvalospjev ljubavi. Nakon zbora, voditelji su srdačno pozdravili prisutne, te pozvali prvotno predsjednika studentskog zbora Luku Maroševića da uputi uvodni i pozdravni govor u ime svih studenata. Marošević je istaknuo da je igra ljekovita jer sadrži nešto oslobađajuće što čovjeka izdvaja iz svakodnevnog.

„Umjetnik nam stvarajući daje uvid u nadnaravno, kroz umjetnost možemo dotaknuti otajstvo vjere i ljepotu božanskoga. Umjetnost je prilika za trenutak slobode od svih briga koje nas tište, trenutak zajedništva u kojem se radujemo jedni drugima“, rekao je.

Uslijedio je pozdravni govor prof. Raguža. Podsjetio je da su ključne četiri riječi za razumijevanje kršćanske ikone prema Drugom nicejskom saboru: memoria, desiderium, osculum i adoratio honoraria. Te je misli primijenio za razumijevanje kršćanske umjetnosti.

„Umjetnik umjetnošću budi sjećanje na događanje spasenja u Isusu Kristu (memoria), budi žudnju za Isusom Kristom i vječnošću (desiderium). A osobito umjetnost budi u nama poljubac (osculum), da dajemo poljubac božanskim stvarnostima, odnosno kršćanska umjetnost je poljubac duha i materije, poljubac upućen Bogu. Naposljetku, umjetnost budi u nama štovanje onim stvarnostima u kojima je utisnuta božanska stvarnost (adoratio honoraria)“, kazao je v.d. dekana.

Nakon uvodnih pozdrava nastupili su studenti s različitim izvedbama.

Na završetku večeri su studenti Luka Marošević i Valentina Martinuš dodijelili nagrade profesorima, osoblju Fakulteta i studentima. Nagrade su dodijeljene na temelju anketa koje su ispunili studenti. Prvu nagradu dobio je profesor Ivica Raguž kao profesor koji se najviše istaknuo u obogaćenju studentskog života. Također, u istoj kategoriji, uz njega je nagradu dobio i profesor Boris Vulić.

U kategoriji nenastavnog osoblja u obogaćenju studentskog života najviše se istaknuo portir Vladimir Tolušić. Uz Tolušića, nagradu za istu kategoriju primila je i Lidija Drmić.

Za kategoriju studenata koji su se najviše istaknuli u doprinosu obogaćenja fakultetskog života nagradu su dobili Maria Dragomirović i Luka Marošević. Studenti koji su se najviše istaknuli u promicanju fakulteta su Iva Ferbežar, Valentina Martinuš i Ivan Vuković. Na kraju su voditelji zahvalili svima na dolasku, a osobito izvođačima na uloženom trudu i vremenu.

Uslijedilo je zajedničko druženje u dvorištu Fakulteta.