Umjetničko blago iz Škrinje Sv. Šimuna predstavljeno u Krakovu

Konferenciju su organizirali Institut za slavistiku Jagiellonskog sveučilišta u Krakovu, Sveučilište u Zadru i Kraljevski dvorac Wawel.

Na konferenciji je sudjelovala i doc. dr. sc. Ana Jordan Knežević, kustosica SICU-a Zadar, koja je poljskoj javnosti predstavila dva istraživačka rada: ‘Umjetničko blago iz škrinje Sv. Šimuna u Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti u Zadru’ te ‘Zlato i srebro Zadra’. Predavanje o škrinji Sv. Šimuna održala je dr. sc. Đurđina Lakošeljac s Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru, koja je o toj temi i doktorirala.

Škrinju sv. Šime koja se nalazi u svetištu sv. Šime u Zadru kao svoj zavjetni dar dala je izraditi hrvatsko – ugarska kraljica Elizabeta Kotromanić (1340.-1378.) koja je bila kćer poljske princeze Elizabete Pjast i bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića.

Sudjelovanje kustosice Knežević, odnosno SICU-a i poziv kojeg su dobili da se održavanjem stručnog predavanja uključe u taj međunarodni projekt suradnje između Hrvatske i Poljske, predstavlja veliko priznanje SICU-u. Poljski organizatori smatrali su da se Škrinja sv. Šime treba predstaviti na reprezentativniji i sadržajan način, opisujući značenje njenog umjetničkog blaga koje se čuva upravo u SICU-u u Zadru. Dr. Knežević predstavila je umjetnine i ustanovu SICU jer se svi predmeti iz Škrinje sv. Šime, od 1997. godine nalaze u Stalnom postavu SICU-a.

Umjetničke predmete iz 14. st. kustosica Knežević predstavila je kroz dva postera i dva predavanja. Jedan poster bio je namijenjen vitrini posvećenoj Anžuvincima, što uključuje krunu, kalež, prsten i dio vela kraljice Elizabete Kotromanić. Drugi poster uključio je sve značajnije zlatarske predmete iz 14. st. koje se nalaze u SICU-u u Zadru.

„Odazvali smo se sudjelovanju na toj konferenciji u dobroj namjeri da široj javnosti prikažemo blago koje čuvamo u SICU-u u Zadru. Reakcije Poljaka i sudionika iz drugih europskih zemalja su predivne. Oni nisu upoznati s predmetima koje posjedujemo u SICU-u. Ovim putem trebali bismo to i dalje valorizirati i predstavljati javnosti, osobito na takvoj međunarodnoj sceni. SICU Zadar među najvrjednijim artefaktima iz ostavštine dinastije Anžuvinaca u svom Stalnom postavu ima krunu kraljice Elizabete koja je iznimno vrijedna, rijetki primjeri su uopće tako sačuvani. Zna se da je ta kruna povezana direktno i osobno s kraljicom Elizabetom Kotromanić.

Našla sam izvorne fotografije koje se čuvaju u Konzervatorskom odjelu u Splitu i Zadru, na kojima se vidi izvorni oblik krune kad je ona bila prišivena na tekstil. U svom izvornom obliku, kruna kraljice Elizabete imala je više od stotinu komada dragog kamenja na sebi. Krunu treba i dalje čuvati, voditi brigu o njoj i konzervatorsko – restauratorske radove. Trebamo se ponositi time i dalje je uspješno predstavljati javnosti“, istaknula je dr. Knežević.

Kustosica Knežević predstavila je u Poljskoj i kalež u čijem je dnu grb Anžuvinaca. Kalež je donijela Elizabeta Kotromanić kad je došla u Zadar i poklonila ga crkvi Svete Marije Velike, jer se najprije u toj crkvi nalazilo tijelo sv. Šime po dolasku u Zadar. Taj kalež ima na sebi likove sv. Ladislava, sv. Marije Magdalene i kraljice Elizabete, isti kraljičin lik koji se nalazi i na procesijskom križu iz 14. st. u zadarskoj crkvi sv. Frane, kojeg je kustosica također predstavila u Poljskoj.

„Škrinja sv. Šime je remek djelo srednjovjekovne zlatarske umjetnosti, u tome je Škrinja na prvom mjestu u svjetskim razmjerima. Moramo shvatiti da se mi visoko pozicioniramo na kulturnoj karti Europe, posebno kad govorimo o anžuvinskom vremenu i razdoblju njihove vladavine u Zadru. To je iznimno značajno za povijest grada Zadra i to bismo trebali i dalje promovirati zainteresiranima i posjetiteljima. Ljudi dođu u Zadar i često ne znaju da je Škrinja sv. Šime vezana uz Anžuvinsku dinastiju, po naručiteljici njene izrade, kraljice Elizabete Kotromanić“, istaknula je dr. Knežević, dodavši da će raditi na dodatnom informativno promidžbenom povezivanju između SICU-a i svetišta sv. Šime u Zadru; da se posjetitelji u oba ta zdanja upućuju na međusobne posjete u upoznavanju kraljevske baštine Anžuvinaca i umjetnina povezanih s tom europskom dinastijom.

„Na konferenciji je bilo jako zanimljivo. Bilo je jako puno pitanja, to su međunarodne konferencije na kojima ima puno znanstvene rasprave, što je dobro, jer oni su na taj način dobili informacije o našoj kulturnoj baštini. Jako su zainteresirani za SICU Zadar. Hrvatska je visoko pozicionirana u organizaciji te konferencije koja okuplja više zemalja Europe. To je druga konferencija o Anžuvincima. Mislim da će ta suradnja i dalje biti plodna jer Elizabeta Kotromanić vuče korijene i iz Poljske. Poljaci su oduševljeni suradnjom s nama i otvoreni za organiziranje međunarodnih kongresa i ubuduće“, istaknula je dr. Knežević.

Na inicijativu Poljaka, dva plakata koja je dr. Knežević predstavila na toj konferenciji, organizatori konferencije žele primjerke tih plakata postaviti pokraj učionice na njihovom najvećem sveučilištu u Krakovu, što je velika promocija zadarske i hrvatske sakralno – kulturno baštine, odnosno SICU-a.

Konferencija je održana pod počasnim pokroviteljstvom Veleposlanstva RH u Poljskoj, grada Krakova i Poljske akademije umjetnosti, a plod je suradnje Odjela za kroatistiku Sveučilišta u Zadru i krakovskog Instituta za slavistiku.

Na konferenciji je sudjelovalo više europskih znanstvenika, među kojima i desetak profesora sa Sveučilišta u Zadru, s Odjela za povijest, Odjela za povijest umjetnosti i Odjela za kroatistiku.

Konferenciju su uvodno otvorili njeni inicijatori, prof. Maciej Czerwinski, direktor instituta slavenske filologije na Jagiellonskom sveučilištu i dr. sc. Sanja Knežević, pročelnica Odjela za kroatistiku Sveučilišta u Zadru.

U uvodnom dijelu konferencije sudjelovao je i Paweł Włodarczyk, počasni konzul sa sjedištem u Krakovu i nadležnošću za malopoljsko, potkarpatsko i šlesko vojvodstvo. Sudionicima konferencije iz više država Srednje Europe obratio se i Tomislav Vidošević, veleposlanik RH u Poljskoj koji je naglasio značaj te konferencije i podržao suradnju između znanstvenih i kulturnih institucija Hrvatske i Poljske.