Nova bi uredba trebala biti primijenjena što je prije moguće, priopćili su iz Rimskog vikarijata. Pretpostavlja se za nekoliko dana. Grad bilježi veliki priljev turista. Prema priopćenju Rimskog vikarijata, Rimska biskupija pristaje na „uvođenje ulaznice“. Od toga će biti izuzeti samo oni koji idu na liturgijsko slavlje u točno precizirano vrijeme.

„U Rimu je praksa da se ulaz u crkve ne naplaćuje. Usuglašen sam s tim, no priznajem da je Panteon poseban slučaj“, rekao je vlč. Daniele Micheletti, nadsvećenik bazilike Svete Marije od mučenika – što je drugi naziv za Panteon. O tome se raspravlja godinama i važno je da se regulira protok brojnih posjetitelja.

Država je odgovorna za građevinu, stoga također snosi sve nastale troškove. Tako će od prihoda od ulaznica 70 posto ići Ministarstvu kulture, a 30 posto Rimskoj biskupiji, koja sredstva namjerava upotrijebiti u dobrotvorne i kulturalne svrhe te za održavanje drugih crkava u Rimskoj biskupiji.

Rimski Panteon je jedan od najpoznatijih i najbolje očuvanih rimskih hramova. Izvorno je, kao hram za sve bogove, izgrađen 27. godine prije Krista. U kasnijim godinama hram je pretvoren u kršćansku baziliku, što je pomoglo u očuvanju njegove strukture tijekom stoljeća.

Kupola je jedna od najvećih na svijetu, visoka 43,3 metra i široka jednako toliko. Izgrađena je bez vidljivih potpornih stupova, što je u to vrijeme bilo izvanredno tehničko i arhitektonsko dostignuće.

Na sredini kupole nalazi se „okulus“, okrugla rupa promjera 8,7 metara. Okulus je bio jedan od načina na koje je arhitektura hrama bila prilagođena kultu rimske religije. Kroz okulus bi svjetlost prodirala u hram i osvjetljavala unutarnje kipove bogova. On također služi kao ventilacijski otvor koji omogućava cirkulaciju zraka i izlazak dima od svijeća koje su se koristile i koriste u hramu.

Prema podacima talijanskog Ministarstva kulture, Panteon je 2019. posjetilo devet milijuna ljudi, prenosi Vatican News.