Uskrsna čestitka vjernicima i svim ljudima dobre volje

Draga braćo svećenici, redovnici i redovnice, vjeroučiteljice i vjeroučitelji, članovi pokreta i udruga, dragi hrvatski branitelji, draga braćo i sestre u Kristu!
Svi ljudi dobre volje!

„Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina našega Isusa Krista koji nas po velikom milosrđu svojemu, uskrsnućem Isusa Krista od mrtvih, nanovo rodi za životnu nadu, za baštinu neraspadljivu, neokaljanu i neuvelu, pohranjenu na nebesima za vas, vas koje snaga Božja po vjeri čuva za spasenje“ (1 Pt 1, 3-5).

Na početku svoje poslanice, sveti Petar apostol s dubokom zahvalnošću blagoslivlje Boga Oca radi Njegova velikoga milosrđa iskazana ljudima koje nanovo rađa za životnu nadu te po vjeri čuva za spasenje. Prvak apostolski snažno svjedoči vjeru u brižljivost Boga Oca za spasenje čovjeka koje se događa po uskrsnuću Isusa Krista od mrtvih. Ta uskrsna vjera, po kojoj Bog čuva čovjeka za spasenje, ujedno je poziv čovjeku da odgovori na taj nezasluženi dar, na tu milost Božju kojom Bog ispunja čovjeka i otvara mu put životne nade, tj. nade koja je puna života, nepokolebljiva, snažna, sposobna suprotstaviti se svim izazovima koje pred čovjeka stavlja svijet u kojem živi. To je nada koja potvrđuje čovjekovo dostojanstvo, stvara životnu sigurnost da čovjekov život nije besmislen, da i trpljenje ima smisla jer čovjeka suobličuje Kristovoj patnji na križu, da su i ljudski neuspjesi i padovi poziv da se, milošću Božjom, ponovno pridigne i krene naprijed. Jer baština neraspadljiva, neokaljana i neuvela, pohranjena na nebesima, nije drugo nego punina života koju nam Krist otvara svojim uskrsnućem od mrtvih.

Osvrnemo li se oko sebe, neće nam biti teško primijetiti koliko je toga podložno grijehu i smrti. Ratovi koji se vode, u kojima od ljudske ruke pogiba mnoštvo ljudi; toliko laži, poluistina i kleveta kojima se nameće „društvena smrt“ ljudima i to bez trunke grižnje savjesti, gotovo se natječu ljudi tko će kome više naškoditi. Ne možemo se oteti dojmu da Isusova riječ o Sotoni koji je otac laži i ubojica ljudi od početka (Iv 8, 44) danas poprima dramatične razmjere. Jer se u ljude uvlači strah, nesigurnost i izgubljenost, ili pak s druge strane agresivnost i želja da se stvari uzmu u svoje ruke, nakon čega obično ostaju mrtvi ljudi. Tome pridonosi i širenje novoga ateizma koji si daje zadatak iz srca ljudi iščupati vjeru, misao o Bogu ili religioznosti uopće. Povijest se očito ponavlja, jer su mnoge ideologije i totalitarni režimi u povijesti pokušavali ostvariti slične ideje. Nisu u tome uspjeli, ali su mnogi ljudi njihova nastojanja platili trpljenjem, progonima i smrću.

Nažalost, i u hrvatskom društvu primjetne su slične tendencije čije se posljedice jasno iščitavaju iz društvene klime koja se na taj način stvara. Jer iz javnog se prostora nastoji izbaciti vrednote, osobito one kršćanske, da bi se stvorio prostor prividne i neograničene slobode, a zapravo se ide prema anarhiji i pogubnoj samovolji i sebičnim interesima pojedinaca i grupa.

Sve ovo rečeno upućuje nam misao na poticaj apostolskog prvaka Petra s početka našeg razmišljanja kojim nas poziva da svu tu stvarnost promatramo očima vjere, i to one uskrsne vjere koja je snažnija od svake ljudske slabosti, vjere koja se temelji na svjedočanstvu Očeve brižljivosti za čovjeka ostvarene mukom, smrću i uskrsnućem Spasitelja našega Isusa Krista. Možemo li pobijediti laž, smrt i grijeh svojim ljudskim silama? Hoće li nam laž i smrt pribaviti spasenje i vječni život? Daje li nam nadu silina agresivnosti koja se oko nas pokazuje?

Odgovori na ova i slična pitanja za nas vjernike su jasni, jer se temelje na Božjoj riječi, na milosrdnoj Božjoj ljubavi kojom nam otvara put za životnu nadu, onu nadu koja ne vara, nije podložna ljudskom raspoloženju ili sebičnosti. Punina života koja je provalila u ljudski život Kristovom uskrsnom pobjedom nad smrću i grijehom jedini je put kojim čovjek može ostvariti spasenje i postići Božje obećanje i ostvarenje nade koja je za nas pohranjena na nebesima. I upravo uskrsnućem Kristovim ona se već ostvaruje u srcima onih koji joj se otvaraju, koji svoj život žive s Bogom i raduju se suživotu s braćom i sestrama koje susreću na svome životnom putu. Čovjek ispunjen tom Božjom snagom nastoji u svijet oko sebe unijeti mir, požrtvovnost, bratsku ljubav i neprestanu zauzetost za svakoga čovjeka, osobito za one koji su najslabiji i najranjiviji.

Neka uskrsli Spasitelj u Vaša srca donese puninu životne nade koju ćemo vjerom svjedočiti svijetu u kojem živimo.

Sretan Vam i blagoslovljen Uskrs i sve uskrsne blagdane!

U Bjelovaru, o Uskrsu 2024. godine.

Mons. Vjekoslav Huzjak
biskup bjelovarsko-križevački