Uskrsna poruka nadbiskupa Barišića

Split, (IKA) – Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić uputio je vjernicima svoje nadbiskupije prigodnu Uskrsnu poruku u kojoj je upozorio na najnovije ratne sukobe te je istaknuo da je Krist temelj, izvor i garancija mira, toliko i tako potrebita čovjeku i svijetu. Osvrnuo se na stvarnost koja nas zapljuskuje i najnovije ratne sukobe koji nas ostavljaju ne malo zbunjene, štoviše ožalošćene, ako je mir želja svih ljudi dobre volje. Zapitao se pri tome gdje je ta dobra volja, ako nas povijest uči da gotovo nijedan ljudski život ne prođe, a da ne doživi barem jedan svjetski rat, više lokalnih ratova, a da ostatak svojih dana ne proživi u raznim oblicima, još žalosnije u mentalitetu hladnoga rata? Mi, koji smo doživjeli sve strahote i tragediju agresivnog rata uvelike smo se bili ponadali da proročki glas Svetog Oca neće ostati samo glas vapijućeg u pustinji. S pravom smo očekivali da će se i naša država, zbog svojih interesa i interesa svijeta, određenije postaviti na stranu mira, tu jaču stranu budućnosti. Jer, uza sve izazove i uvjetovanosti, ustrajni smo vjerovati da je mir uvijek jača strana budućnosti i najveći interes i Hrvatske i svijeta, pojasnio je nadbiskup, napomenuvši da smo, nažalost svjedoci da nije tako, jer vidimo preko TV-ekrana da rat ide naprijed kroz pustinju, da razaranjem i stradavanjem nevinih ljudi ostavlja iza sebe pustoš, a ne mir. A svaki ratni sukob, kakogod i čimegod se opravdavao, ruje i na kraju, ispod prividnog mira, ostavlja sjeme nemira – klice budućih sukoba, upozorio je nadbiskup. Nasuprot tužnom događaju rata, u svojoj poruci nadbiskup ističe radosni događaj Isusova uskrsnuća koje predstavlja poraz svakog nasilja i rata, a pobjedu mira. Krist je temelj, izvor i garancija mira, toliko i tako potrebita čovjeku i svijetu, smatra nadbiskup, te upozorava da od kada je moguće pratiti pisane tragove ljudskog roda, kažu, da je do danas u svijetu bilo više od četrnaest tisuća ratova, velikih i malih, u kojima je poginulo više od tri milijarde ljudi. Uz to sklopljeno je i prekršeno više od osam tisuća mirovnih sporazuma i saveza. Spomenuo je i sve mnogobrojne susjedske, obiteljske, bračne napetosti i sukobe te rastave i lomove tolikih saveza bračne vjernosti koji su samo njihova krajnja posljedica. Osvrnuvši se na čovjekovu čežnju za mirom, napomenuo je da ga tražimo, jer bez njega nismo i ne možemo biti ljudi. Govoreći o miru kao Božjem daru, ocijenio je da Njegov mir nije poput onog mira što ga ovih dana takozvani osloboditelji ratom donose ili pokušavaju donijeti jednom ugroženom narodu.
Kristov mir je posve različit od umirovljenosti, pasivnosti i pacifizma, a posebice od mira koji ima danas, nažalost, najčešće i pokoji politički predznak. Doista bez novog srca i pruženog mira opasnost je da se zatvorimo i da svoju energiju i sposobnosti još više usmjerimo i posvetimo inteligentnim bombama s bojevim glavama, da ih usavršimo kao sijače grobnoga mira za neke naše prilično prizemne ciljeve. Izgubljen u nemiru, sa savršenim tehničko-znanstvenim sredstvima čovjek će se sve više udaljavati i promašivati svoj cilj, smisao svoga života. Žurna je potreba zato pružiti i prihvatiti ruku mira jedni drugima, kako blizima, bračnom drugu, susjedima, na radnom mjestu, u župnoj zajednici, tako i onima dalekima. I kao pojedinci i kao narodi, poručio je nadbiskup Barišić. Istaknuo je da evanđelje mira treba biti u središtu nove evangelizacije te da samo novo i uskrslo srce pokreće vjesnike, hrabri mirotvorce i podržava graditelje mira. Ukazao je pri tome da je potrebno izgrađivati kulturu mira, obrazovanje i oplemenjenost srca i uma, pravednost i solidarnost, istinu i slobodu, ljubav i praštanje, dijalog i opće dobro, socijalnu skrb i zauzetost za malene, brigu za siromašne i patnike, darivanje života i dostojanstvo osobe.