Dragi hodočasnici, dragi romarji,
dragi bratje in sestre v Kristusu,
draga braćo i sestre u Kristu!

Kao zagrebački nadbiskup, od srca vas sve pozdravljam. Dobro došli u Krašić na ovaj sedmi hodočasnički susret slovenskih i hrvatskih katolika. Drago nam je ovdje spomenuti da je prvi ovakav susret bio u Mariji Bistrici 2003. godine, zatim u Brezju 2005. godine, pa slijede Trsat (2007.), Ptujska Gora (2011.), Ludbreg (2014.), Stična 2017. godine. Na svim našim zajedničkim hodočašćima pratila nas je Presveta Bogorodica Marija. Ona, Isusova Majka, naša je zajednička Majka, nebeska Majka slovenskih i hrvatskih katolika. Blaženu Djevicu Mariju s vjerničkim predanjem častimo u našoj dragoj Katoličkoj Crkvi kojoj pripada većina i hrvatskog i slovenskog naroda. Braćo i sestre, Katolička Crkva nam je najjača snaga i najvidljiviji znak našeg vjerničkog, susjedskog i međunarodnog zajedništva.

Danas smo u Krašiću na hodočašću u rodnu župu velikog Marijinog štovatelja blaženog Alojzija Stepinca. Ovdje je on započeo ovozemaljski život, ovdje je rođen za nebo. Blaženi mučenik Stepinac povezuje Crkvu u hrvatskom i slovenskom narodu na mnoge načine, a svoju je ljubav zauvijek zapečatio u teškim vremenima Drugog svjetskoga rata kada je, hrabro i pastirski brižno, više od 500 prognanih slovenskih svećenika i redovnika primio u svoju Nadbiskupiju da ih zaštiti od terora nacističkoga režima.

Stoga na ovom hodočašću posebno pozdravljam sve nazočne slovenske i hrvatske svećenike i redovnike te im odajem priznanje za požrtvovan svećenički rad i redovničko svjedočenje. Radosna srca pozdravljam uzdanicu naših biskupija i redovničkih zajednica iz Slovenije i Hrvatske, naše bogoslove. Oni su nas do sada vodili kroz duhovno molitveni program. Dragi svećenički kandidati, na putu vašeg poziva neka vam uvijek svijetli uzor blaženog Alojzija. Molite njegovu pomoć u svim pitanjima i nedoumicama svoga života.

Pozdravljam, vas drage sestre i braćo, vas Kristove vjernike, vas drage katoličke obitelji. Geslo našeg zajedničkog hodočašća glasi: Pošalji radnike u žetvu svoju; Pošlji delavce na svojo žetev! Preporučimo u svojim molitvama tu veliku nakanu Presvetoj Bogorodici Mariji i blaženom Alojziju Stepincu. I ne bojmo se. Bog svojih ne napušta!

Nekada za komunističkog režima, dok je naš Blaženik bio ovdje zatočen k njemu su mogli samo tajno, skrivajući se dolaziti biskupi, svećenici i pokoji vjernici. Danas na ovom međunarodnom hodočašću u Krašiću je nadbiskup i kardinal blaženi Alojzije okupio je hrvatski i slovenski Episkopat u velikom broju. Dopustite da svoju subraću u biskupstvu poimence spomenem u ovom znakovitom slavlju. S nama su: mons. Stanislav Zore, nadbiskup metropolit ljubljanski i predsjednik Slovenske biskupske konferencije; mons. Alojzij Cvikl, nadbiskup metropolit mariborski; mons. Jurij Bizjak, biskup koparski; mons. Andrej Glavan, biskup Novog Mesta; mons. Franc Šuštar, pomoćni biskup ljubljanski; mons. Marjan Turnšek, nadbiskup mariborski u miru; te mons. Želimir Puljić, nadbiskup zadarski i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije; mons. Marin Barišić, nadbiskup metropolit splitsko-makarski; mons. Ivan Devčić, nadbiskup metropolit riječki; mons. Antun Škvorčević, biskup požeški; mons. Vlado Košić, biskup sisački; mons. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački; mons. Jure Bogdan, vojni ordinarij u RH; mons. Zdenko Križić, biskup gospićko-senjski; mons. Tomislav Rogić, biskup šibenski; mons. Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački; mons. Milan Stipić, apostolski administrator križevačke eparhije; mons. Juraj Jezerinac, vojni ordinarij u miru; mons. Nikola Kekić, vladika križevački u miru.

I na kraju posebno zahvaljujem ovdje nazočnim biskupima: mons. Stanislavu Lipovšeku i mons. Josipu Mrzljaku koji su u ime Slovenske biskupske konferencije i u ime Hrvatske biskupske konferencije, zajedno sa prigodnim odborima, s puno zauzimanja i ljubavi koordinirali organizaciju ovoga Susreta.

Dragi prijatelji, braćo i sestre Kristu, u nebeskom zajedništvu s Presvetom Bogorodicom Marijom, blaženim Alojzijem Stepincem i svim blaženicima i svecima, posebno iz hrvatskoga i slovenskoga naroda, započnimo ovo euharistijsko slavlje.