„Koristeći učenje na daljinu, crkveni fakulteti mogli bi proširiti akademsku formaciju koju nude, doprijeti do onih koji su, na ovaj ili onaj način, uključeni u evangelizacijske aktivnosti“, poput pastoralnih djelatnika – uključujući biskupe, članove zajednica kontemplativnoga života i ljudi na „periferijama“, istaknuto je iz Kongregacije za katolički odgoj u novoj uputi o uporabi učenja na daljinu na crkvenim sveučilištima i fakultetima.

„Siromašni, bolesni, marginalizirani, migranti, putnici, radnici u cirkusu, apatridi, zatvorenici, ljudi koji su sami te oni koji žive i rade na moru ili na ulici – oni su kojima treba pomoći, zbrinuti ih te im ljudski, društveno i duhovno pomoći“, navodi se u dokumentu. Norme pape Franje iz 2018. za crkvena sveučilišta i fakultete uključivale su mogućnost da Vatikan odobri planove studija u kojima bi se neki kolegiji mogli nuditi putem učenja na daljinu „sve dok su ispunjeni određeni uvjeti u pogledu formiranja studenata kao dijela zajednice“.

„Zapravo, katoličko obrazovanje nikada nije samo proces prenošenja činjenica i intelektualnih vještina: njegov je cilj pridonijeti cjelovitom formiranju osobe u različitim aspektima – intelektualnom, kulturnom, duhovnom itd. – uključujući, primjerice: život zajednice i odnose unutar akademske zajednice, u bliskom kontaktu s nastavnicima, administrativnim i pomoćnim osobljem te ostalim studentima“, navodi se u novoj uputi koju je 2. kolovoza objavio Tiskovni ured Svete Stolice.

Kako bi pomogla uputiti sveučilišta i fakultete koji žele integrirati učenje na daljinu u svoje programe, a i dalje ponuditi visokokvalitetno katoličko obrazovanje, Kongregacija na čijem je čelu kardinal Giuseppe Versaldi, u posljednje se tri godine konzultirala s obrazovnim ustanovama, stručnjacima na tom području i drugim članovima Rimske kurije glede novih pravila i smjernica za koje se očekivalo da će se vremenom razvijati kako se pojavljuju nove tehnologije i sposobnosti.

Osobno poučavanje i obrazovanje na licu mjesta u zajednici još uvijek su vrlo važni i apsolutni prioritet za studente koji se bave studijem teologije ili filozofije „prvog ciklusa“, rekao je tajnik Kongregacije nadbiskup Angelo Zani. Iz tog razloga učenje na daljinu neće biti dopušteno za obvezne predmete, zadatke ili seminare za diplomski studij, osim u posebnim slučajevima. Učenje na daljinu bit će dopušteno za najviše 30% bodova. „Dio“ svih bodova potrebnih za doktorat može se također ponuditi putem interneta, stoji u uputama.

Međutim, naglašavaju se i važne mogućnosti koje online učenje može ponuditi „netradicionalnim“ studentima koji možda nisu u mogućnosti pohađati nastavu osobno ili na licu mjesta s punim radnim vremenom, ali bi imali koristi od online nastave. Nadbiskup Zani rekao je da učenje na daljinu posebno odgovara takvim pojedincima, uključujući redovnike/ice koji žive u samostanima diljem svijeta, pastoralne radnike na udaljenim lokacijama, biskupe koji bi mogli pohađati „tečajeve da obnove znanje“ i one „na periferiji“. To su pojedinci koje bi se moglo kvalificirati kao „specifične slučajeve“, spomenuto je u uputama. „Postoje mnogi stručnjaci koji bi htjeli steći neku teološku, filozofsku ili antropološku formaciju i oni kucaju na vrata naših institucija; ne možemo ih zamoliti da pohađaju kao mladi studenti koji tek počinju svoj akademski put“, rekao je nadbiskup Zani.

Uputa nalaže da platforme odabrane za online učenje: zadovoljavaju stroge standarde kvalitete, sigurnosti i privatnosti; olakšavaju poučavanje, komunikaciju i grupni rad; te čine dostupnim resursnu i knjižničnu građu. „U slučaju stvarne potrebe – naprimjer, prirodnih katastrofa, hitnih zdravstvenih stanja itd. – Kongregacija za katolički odgoj može odustati od obveze poštivanja bilo kojeg članka ove upute, kao i planova studija koji su odobreni na crkvenom sveučilištu ili fakultetu“, navodi se uvažavajući ograničenja koja postavlja trenutačna pandemija COVID-19.

Uputa je dostupna na šest jezika na www.educatio.va i „stupit će na snagu prvog dana akademske godine 2021.-2022. ili akademske godine 2022., prema akademskom kalendaru različitih zemljopisnih područja“, prenosi nedjelja.ba.