Vazmeno bdjenje u Vatikanu

Papa Franjo je sinoć, na Veliku subotu u bazilici svetoga Petra predvodio tradicionalno Vazmeno bdijenje. Slavlje je započelo na ulazu u baziliku obredom blagoslova ognja nakon čega je uslijedila procesija sa svijećama. Tijekom slavlja kršteno je i krizmano osam katekumena: četvero iz Italije, jedna iz Albanije, jedan iz  Japana i dvoje iz Južne Koreje.

U ovome je Kristov Uskrs, u ovome je Božja snaga: pobjeda života nad smrću, pobjeda svjetla nad tamom, ponovno rođenje nade na ruševinama poraza i neuspjeha. To je Gospodin, Bog nemogućeg, koji je zauvijek odvalio kamen i počeo otvarati naša srca, da nada nikada ne iščezne. Njemu, dakle, i mi moramo uzdići svoj pogled, pozvao je Papa u homiliji na misi Vazmenog bdjenja u vatikanskoj bazilici na kojoj se okupilo šest tisuća vjernika. Papa je uputio homiliju nakon blagoslova ognja i uskrsne svijeće te Hvalospjeva uskrsnoj svijeći – Exsultet koji naviješta pobjedu svjetla nad tamom te duge Službe Riječi koja prati povijest spasenja i potiče uzdići svoj pogled, kao što su to činile žene kad su išle na Kristov grob pomazati Isusov tijelo u zoru trećeg dana nakon njegove smrti.

Srcem koje je „ostalo podno križa“, „obliveno suzama“, „paralizirano od boli, zatvoreno u osjećaj da je svemu došao kraj“, Marija Magdalena, Marija majka Jakovljeva i Saloma zabrinute su kako će otkotrljati kamen kojim je bio zatvoren Isusov grob i pitaju se tko ga može otkotrljati. Papa je objasnio da je „ta gromada, nepremostiva prepreka, bila simbol onoga što su žene nosile u svojim srcima, kraj njihove nade: sve se o tu kamenu gromadu razbilo“.

Ponekad osjećamo da je teški nadgrobni kamen navaljen na ulaz u naše srce, gušeći život, gaseći vjeru, zatvarajući nas u grobnicu strahova i gorčine, priječeći put radosti i nadi. To su „gromade smrti“ i susrećemo ih, na svom životnom putu, u svim onim iskustvima i situacijama koje nam otimaju zanos i oduzimaju snagu za ići naprijed.

Katkada i mi u životu osjećamo da nas obuzimaju tuga i očaj – primijetio je Papa. S tim se grobnim pločama susrećemo u praznini koju je ostavila smrt naših voljenih, u neuspjesima i strahovima koji nas koče u ostvarenju dobra koje namjeravamo učiniti, ali i u svim oblicima zaokupljenosti samima sobom koji guše naše poticaje velikodušnosti i ne dopuštaju nam da se otvorimo ljubavi; u gumenim zidovima sebičnosti i ravnodušnosti koji nas koče u nastojanju da izgradimo pravednije i humanije gradove i društva; u svim našim težnjama za mirom koje su razbijene okrutnom mržnjom i brutalnošću rata.

Ipak – primijetio je Sveti Otac – iste žene koje su nosile tu tamu u svojem srcu svjedoče nam nešto izvanredno: kad su podigle pogled, vidjele su da je teški kamen već bio odvaljen, otkrivajući Božju snagu: pobjedu života nad smrću, trijumf svjetla nad tamom, ponovno rođenje nade usred ruševina neuspjeha.

Uzdignimo svoj pogled prema Isusu: On je, nakon što je uzeo našu ljudskost, sišao u ponor smrti i snagom svog božanskog života otvorio za svakoga od nas beskrajan tračak svjetla. Uskrsnut od Oca u svom, u našem tijelu snagom Duha Svetoga, otvorio je novu stranicu za ljudski rod, poručio je Papa u homiliji.

S Isusom „nijedno iskustvo neuspjeha i boli, ma koliko da za nas bilo bolno, ne može imati posljednju riječ o smislu i određenju našega života“, naveo je papa Franjo, i „nikakav poraz, niti patnja, niti smrt neće nas moći zaustaviti u našemu hodu prema punini života“. Zahvaljujući Uskrslome, povijest ima „smisao koji obuhvaća sve“, „koji više nije zaražen apsurdom i tamom“ i „kojeg mi nazivamo ‘Bog’“.

Isus je naš Uskrs, On je Onaj koji nam pomaže prijeći iz tame u svjetlo, koji je zauvijek vezan uz nas i spašava nas od ponora grijeha i smrti, privlačeći nas u svjetlo oproštenja i vječnoga života. Braćo i sestre, uzdignimo svoj pogled k Njemu, prihvatimo Isusa, Boga života, u svoje živote, obnovimo mu danas svoj ‘da’ i nijedna gromada neće moći ugušiti naša srca, nijedan grob neće moći zatvoriti radost življenja, nijedan nas neuspjeh neće moći gurnuti u očaj“, istaknuo je Papa.

Zajedno s više od dvije stotine koncelebanata, među kojima su bili kardinali, biskupi i svećenici, Papa je nastavio slavlje Službom krštenja te je krstio osam katekumena: četvero iz Italije, jedna iz Albanije, jedan iz  Japana i dvoje iz Južne Koreje. Novokrštenici su zatim primili bijelu haljinu a potom im je podijeljen sakrament potvrde.