Veličanstveno proslavljena 1700. obljetnica mučeništva sv. Dujma

Split, (IKA) – Svečanu proslavu blagdana sv. Dujma, zaštitnika grada Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije, u prigodi 1700. obljetnice svečeve mučeničke smrti, Splićani i njihovi brojni gosti proslavili su slavljem koje je započelo ophodom gradskim ulicama, kojega je predvodio osobni izaslanik Svetoga Oca kardinal Jan Pietter Schotte. Ovogodišnje je slavlje bilo posebno i po tome što središnje euharistijsko slavlje 7. svibnja nije održano ispred splitske prvostolnice, kao što je to do sada bio običaj, nego je zbog iznimno velikog broja vjernika održano na splitskoj Rivi, gdje je za tu prigodu podignut velebni oltar, najveći ikad napravljen u Hrvatskoj. I ophod je stoga bio kraći od uobičajenog. Do oltara na Trgu dr. Franje Tuđmana vjernici i svećenici krenuli su od Dujmove katedrale, kroz srebrna vrata, preko pazara i Rive. Na čelu procesije nošen je križ – simbol Kristova mučeništva, praćen svečevim barjakom i državnim zastavama Hrvatske i Vatikana, zastavama grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije, te barjakom Svetog Križa. Hodili su potom predstavnici svjetovnih udruga i društava, koji tradicionalno sudjeluju u ophodu, koji živi u duhu drevnih običaja i svjedoči o pobožnosti splitskoga puka. Posebnu su ljepotu procesiji dali barjaci župa Splitsko-makarske nadbiskupije, njih 186, koje su nosili predstavnici tih župa. Župne su barjake pratili alkarski momci, redovnice i sjemeništarci. Potom je nošen kaptolski križ, za kojim su hodili bogoslovi, mnogobrojni svećenici, kanonici i biskupi. Slijedio je baldakin pod kojim je moćnik sv. Dujma nosio splitski đakon don Edo Punda, a iza baldakina hodili su kardinali noseći moći sv. Dujma. Pratili su ih predstavnici svjetovnih vlasti grada Splita, Splitsko-dalmatinske županije, te ministri i saborski zastupnici, predstavnici policije, sportskog života grada, te mnogobrojni vjernici.

Papin izaslanik kardinal Schotte nosio je pastirski štap koji je večer uoči svečeva blagdana splitski gradonačelnik Miroslav Buličić u ime Grada Splita darovao nadbiskupu Marinu Barišiću. Srebrni je štap načinjen od tri dijela, visok je dva metra, težak tri kilograma, djelo je akademskog kipara Kažimira Hraste, a na njemu su pločice s grbovima grada Splita i nadbiskupije. Štap nalikuje maslini iz čijeg sagorjelog stabla izbija nova mladica.
Na početku misnoga slavlja nadbiskup Barišić pozdravio je Svetog Oca nazočnog preko kardinala Schottea, apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj Francisca-Javiera Lozana, kardinale Josipa Bozanića i Vinka Puljića, svoje prethodnike na Dujmovoj stolici umirovljene nadbiskupe Franu Franića i Antu Jurića, koji su svoj svjedočki život usadili u posljednja desetljeća velikoga svečeva jubileja. Nadbiskup je pozdravio i mnogobrojne biskupe i nadbiskupe iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Italije, Slovenije, Srbije i Crne Gore, San Marina, Austrije i s Kosova, mnogobrojne svećenike, zatim poglavare redovničkih zajednica, redovnike, redovnice, sjemeništarce, bogoslove, delegate iz različitih sredina i zemalja, posebice iz Gradišća i iz Molizea, te više tisuća vjernika okupljenih na splitskoj Rivi. Nadbiskup je pozdravio i državne dužnosnike predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića i predsjednika Vlade RH Ivu Sanadera, gradonačelnika Splita Miroslava Buličića i župana splitsko-dalmatinskog Krunu Peronju.
“Sveti Dujme ti si našem narodu bio nadahnuće da ustraje, da bude postojan, jer je išao stopama vjere, putem koji si ti pokazao i koji si svojim životom utro. Bez ustrajnosti bili bismo prošlost, bez postojanosti bili bismo nepostojeći. Postojanost je čvrsto sidro, koje nas je držalo za dno ove zemlje, i sidro nade koje nas je s nebom vezalo. Zato se ovaj narod kroz povijest nije ugasio, već se je spasio postojanošću u vjernosti Bogu, te je bio i ostao tvoja, Dujmova Crkva, u našem vremenu i društvu”, kazao je nadbiskup Barišić.
Pročitano je i Papino pismo kardinalu Schotteu, kojim Sveti Otac tog uzoritog kardinala, umirovljenog tajnika biskupske sinode u Rimu, kao svog izaslanika šalje da predvodi misno slavlje o blagdanu sv. Dujma, u kojem Papa podjeljuje svoj apostolski blagoslov.

Nakon Evanđelja kardinal Schotte održao je propovijed, koju je s talijanskog jezika vjernicima prevodio mons. Martin Vidović, svećenik u kardinalovoj pratnji. Na početku homilije kardinal je podsjetio da dolazi kako posebni izaslanik Svetoga Oca Ivana Pavla II., koji mu je povjerio da vjernicima prenese njegov očinski pozdrav pun ljubavi. “On vas silno cijeni i hrabri vas da nastavite ići putem vjere, koja je donijeta u ove krajeve još u vrijeme sv. Pavla”, kazao je kardinal, napomenuvši da je upravo Sveti Otac svojim povijesnim pastirskim pohodom Splitu i Solinu 4. listopada 1998. započeo slavlja 1700. obljetnice mučeništva nebeskog zaštitnika Splita, te mu se učinilo prikladnim i potrebnim da središnjem slavlju završnice toga jedinstvenog sedamnaestostoljetnog jubileja predsjeda njegov posebni izaslanik. Kardinal je istaknuo da mu je iznimna čast biti u zemlji koja je od apostolskih vremena prihvatila navjestitelje Radosne vijesti. “Došao sam i kao hodočasnik pohoditi grobove i iskazati počast solinskim mučenicima, čije su relikvije pohranjene dijelom ovdje, dijelom u Rimu. Ta dva počivališta njihovih moći simboliziraju u određenom smislu trajnu i neraskidivu povezanost Apostolske Stolice i ove Crkve, uvijek vjerne Petrovu nasljedniku”, kazao je kardinal Schotte.
U propovijedi je podsjetio i na druge salonitanske mučenike koji su zajedno s Dujmom život dali za svjedočenje vjere u Krista. Kardinal je istaknuo da je vrijednost svjedočanstva svetoga Dujma, kao i svjedočanstva drugih svetih mučenika, neprolazna, te da je stoga pravedno sve više otkrivati značenje njegova mučeništva za grad Split i za cijeli narod Božji koji prebiva u ovoj zemlji, napaćenoj i krvlju natopljenoj tijekom raznih povijesnih razdoblja, uključujući i naše vrijeme. “Povijest vaše hrvatske zemlje, mučenička je povijest. Od mučenika iz prvih stoljeća sve do mučenika iz doba jugoslavenskoga komunizma među kojima se posebno ističe blaženi Alojzije Stepinac, kardinal i zagrebački nadbiskup”, čulo se u propovijedi. Kardinal Schotte podsjetio je i na Papine znamenite riječi u splitskoj prvostolnici 1998: “Ovdje povijest nije šutjela”, istaknuvši: “Ovdje je povijest doista govorila mnogo jezika, urezanih u kamenje Dioklecijanove palače i zidove katedrale. Na početku je govorila jezikom moći, mržnje i progona, ali je naposljetku naučila kršćanski jezik oprosta i ljubavi prema Bogu i bližnjemu; istinski ljudski i božanski jezik; jezik pun razumijevanja, solidarnosti i milosrđa”. Zadatak današnjih kršćana je, prema riječima predvoditelja slavlja “živjeti svoju vjeru i svoj život pretočiti u poruku, odvažno crpiti jakost na izvorima katoličke vjere i vječnoga života, slijedeći Kristov put i primjer koji nam ostaviše sveti mučenici”.

“Kršćani se u današnjemu društvu susreću sa stvarnošću vjerske ravnodušnosti koja kao posljedicu ima gubitak autentičnih vrijednosti i osjećaja za objavljenu istinu o čovjeku. Kao kršćani prepoznajemo opravdanost pluralizma na političkom i vjerskom području. Svjesni smo ipak da se pluralistički principi ne mogu primijeniti na objavljenu istinu bez da nanesu vrlo veliku štetu čovjeku kojemu, bez svjetla Božje istine, ozbiljno prijeti propast”, kazao je kardinal. Kao još jednu rak-ranu modernog društva kardinal je naveo pretjerani potrošački mentalitet, ističući da nas sveti Dujam upućuje na bolji put: “potrošiti se za druge, umjesto da dopustimo da nas troši nečovječni potrošački mentalitet, koji priječi da prepoznamo stvarno lice svoga bližnjega, njegovo neotuđivo dostojanstvo, vrijednosti obitelji, a isto tako čini da zaboravimo autentičnu vrijednost blagdana, napose nedjelje, zamračujući nadnaravno na našim obzorjima. Kako nas uče mučenici, žrtva samoga sebe iz ljubavi prema Bogu i bližnjemu, jedina je prava potrošnja koje se isplati. Štoviše, jedini je ulog kojim stječemo pravi život: onaj vječni”.
Pred kraj propovijedi kardinal je pozvao vjernike na odbacivanje kulture smrti, protiv koje su se borili i sveti mučenici svjedočeći autentičnu kulturu života. “Njihovo svjedočanstvo i njihova krv sačinjavaju poticaj obitelji, pozvanoj da bude otvorena životu, koji je uvijek Božji dar. Upravo je obitelj izvor i svetište života. Njoj treba pomagati i podupirati je da, odupirući se napasti kulture smrti raširenoj u današnjem društvu, ostvari Božji naum o obitelji”, istaknuo je kardinal Schotte, pozvavši roditelje da budu velikodušni u prenošenju neprocjenjivoga dara života i da budu spremni svjedočiti potpunu vjernost Božjim naumima, te pozvavši djecu da pomažu svojim roditeljima u obnašanju njihove dužnosti, koja nije baš lagana u današnje vrijeme.

Nakon homilije na oltarni je prostor došlo 17 mladića i djevojaka u narodnim nošnjama, koji su kao predstavnici svih krajeva Splitsko-makarske nadbiskupije, od nadbiskupa primili svijeće upaljene na uskrsnoj svijeći, potom su svi vjernici, predvođeni nadbiskupom Barišićem, obnovili svoja krsna obećanja. U tijeku misnoga slavlja na splitskoj Rivi pjevao je veliki mješoviti zbor s 892 pjevača. Zborom sastavljenim od zborova iz splitskih i župa Splitsko-makarske nadbiskupije ravnao je maestro don Šime Marović, koji je za veliki jubilej skladao novu svečanu misu svetoga Dujma. Pred kraj misnoga slavlja splitsko-makarski nadbiskup zajedno je s vjernicima molio Molitvu u godini sv. Dujma, u tijeku koje su na oltaru bili mladići i djevojke s upaljenim svijećama. Okupljene je na kraju slavlja pozdravio nadbiskup Barišić, uputio je zahvalu kardinalu Schotteu i pozdrave Svetom Ocu uz poruku da će mu vjernici Splitsko-makarske nadbiskupije zavjetnim hodočašćem u Rim uskoro doći zahvaliti. Poželio je da sv. Dujam bude ne samo most između Splita i Rima, nego da bude most između Splita i nebeske domovine. Uslijedio svečani blagoslov te pozdrav Domovini himnom Lijepa naša. Misno je slavlje završeno pjesmom Zdravo Djevo, nakon čega su se kardinali, biskupi i svećenici u procesiji s moćima sv. Dujma uz zvuke fanfara uputili u splitsku prvostolnicu. Milodari prikupljeni na misnom slavlju u povodu 1700. obljetnice mučeništva sv. Dujma namijenjeni su izgradnji Doma za hendikepiranu djecu u Solinu.