Velika Gospa proslavljena u svetištu Gospe od Čudesa u Oštarijama

„Marija je dovršila tijek svojega ovozemaljskog života i dušom i tijelom uznesena u slavu nebesku. Zašto baš ona, a ne netko drugi? Zato što je ona od svojega začeća ispunjena Duhom Svetim, Bogom i njegovom prisutnošću, njegovom milošću i tako nije imala prazninu ili nedostatak odnosno odsutnost Boga iz svoje duše, a u toj odsutnosti ili neprisutnosti Duha Svetoga u čovjeku se i sastoji proizvedeni Istočni grijeh. Ne samo da je bila od svoga stvaranja tj. začeća puna milosti, tj. puna Duha Svetoga, ona je s tim Duhom surađivala i bila mu poslušna. I to sve dane svojega života, i sve sate svakoga dana“, poručio je u homiliji dr. Blagus.

„Marija je povjerovala Bogu, tj. poslušala je ili pokorila se glasu Božjem, dakle, nije se nikada ustegla Bogu, nije bilo trenutka da mu nije pripadala da mu se nije predavala i predala, da ga nije ljubila, slušala, poštivala. Ostvarila je ono što su mladenci obećavali i što još uvijek obećaju jedno drugom na ženidbi: obećala je Bogu vjernost u dobru i zlu, u zdravlju i bolesti, u radosti i tuzi, u vremenu i vječnosti. Obećala je da će ga ljubiti i poštivati u sve dane svojega života: sadašnjega i vječnoga. Time je postala duhovna zaručnica Božja. Doprla je do vrhunaca mistike koju kršćanski naučitelji Crkve opisuju kao duhovno vjenčanje i ljubavna preobrazba u Boga. Mariju je Duh Sveti pobožanstvenio“, dodao je.

„Papa Pio XII. je 1950. proglasio dogmom vjere u Katoličkoj Crkvi slijedeće: ‚Bezgrešna Majka Božja vazda djevica Marija, dovršivši tijek zemaljskog života, bi uznesena u slavu nebesku dušom i tijelom‘ (Munificentissimus Deus)“, podsjetio je propovjednik.

„Svi mi drugi, grešni sinovi i kćeri Adama i Eve, moramo čekati dovršetak povijesti i preobrazbu ovoga svijeta u novo nebo i novu zemlju. Tada ćemo svi odjednom dobiti novo, proslavljeno i uskrslo besmrtno tijelo. Blažena Djevica Marija uvijek je gledala prema Bogu, nikad mu nije okrenula leđa, nikada nije ljubila ovoga svijeta ni što je u svijetu, uvijek je tražila ono što je gore, gdje Krist sjedi s desna Ocu, za onim gore je težila, ne za zemaljskim, kako bi to opisao Duh Sveti u jednoj od nadahnutih poslanica svetoga Pavla apostola. Zato Marija nije imala što ostaviti ovome svijetu. Zato je natopljena i prožeta životom, ušla u život vječni cijelim svojim bićem i cijelim svojim zemaljskim životom“, rekao je dr. Blagus.

„Molimo danas Mariju da i našu dušu pohodi iz slave nebeske i da u nama potamni sve ono što nije Bog i što se na njega izravno ne odnosi. Neka nam pomogne da se počnemo pripremati za svoj odlazak s ovoga svijeta tako što ćemo početi ozbiljno raditi na prijateljstvu s Bogom: od lakših stvari (da s njim svaki dan malo porazgovorimo svojim riječima i da mu dođemo u goste kao važnom osobnom i obiteljskom prijatelju svake nedjelje i blagdana), preko onih srednjih (da izbjegavamo ono što Boga žalosti, razočarava, vrijeđa, srdi), pa do onih najtežih (da oprostimo svojim bližnjima kao što tražimo da Bog oprosti nama, da činimo dobro i budemo uslužni, popustljivi, velikodušni i požrtvovni i prema onima od kojih nemamo nikakvu korist ili koji našu dobrotu ne zaslužuju ili na nju nemaju pravo)“, potaknuo je.

„Izmolimo si nakon mise potpuni ili djelomični oprost. Ovaj blagdan je proštenje. a ovo je proštenište, svetište BDM, pa okoristimo se tim moćnim duhovnim sredstvom. Ili si izmolimo barem djelomični oprost. Neka i nas pohodi milost Božja po posredovanju Blažene Djevice Marija koja je nakon Isusa Krista najviše zasluga unijela u blago Crkve i raduje se kad njena djeca posvećuju i usavršuju po njenim zaslugama i darovima“, zaključio je dr. Blagus.

Misu, koja je slavljena unutar ostataka zidina nekadašnje velebne crkve, suslavio je čuvar svetišta pop Ante Luketić, a asistirao je bogoslov Krunoslav Brajdić. Liturgijsko pjevanje predvodio je zbor svetišta, uz orguljsku pratnju Mihaela Peca i asistenciju Domagoja Šlata.