Fra Darko Tepert tako u tekstu „Biblija i odmor“ sažima ono što o odmoru govori Sveto pismo te ističe poticaje koje nam u tom kontekstu Biblija daje za današnje vrijeme. Suprotno odmoru, ali s njim povezno, jest dakako umor koji je kao središnji motiv svoje kolumne postavio Stjepan Baloban, osvrnuvši se na činjenicu ljudskoga umora koji se akumulira u čovjekovu osobnom i profesionalnom životu, a ima snažan, katkad i presudan utjecaj na funkcije koje čovjek obnaša u društvu ili u Crkvi. Koliko nam u svemu, pa i u svladavanju umora, treba mudrosti piše u tekstu „Mudrost i ljudsko znanje“ pater Bono Zvonimir Šagi, upućujući na znakovitost Isusovih prispodoba o mudrosti. Mudrost nam je svakodnevno potrebna i kod procjene svega oko nas. U rubrici Pitanje sadašnjega trenutka, pod naslovom „Fake news – što je istina?“ tim se pitanjem bavi Josip Grbac.

Središnji dio dvobroja ljetne Kane čini veliki razgovor s Fabriceom Hadjadjom, francuskim filozofom i piscem židovskoga podrijetla, danas velikim zagovornikom kršćanske misli, ravnateljem Europskoga instituta za kršćansku antropologiju „Philanthropos“ i članom Papinskoga vijeća za laike, obitelj i život. Hadjadj je na pitanja Martine Vuk iznio vrlo intrigantne odgovore, razmišljanja o spolnosti i ljubavi, tijelu i kršćanskoj antropologiji, obitelji, jedinstvenosti žene i drugome. „Danas je problem obitelji da više ništa ne radimo zajedno. Obitelj je postala vrsta u nizu potrošačkih kolekcija, a u toj potrošačkoj kolekciji… svatko ima svoj ekran. I tako je obitelj podijeljena iznutra. Stoga je pravo pitanje obitelji zajedništvo obitelji, odnosno, što obitelj radi zajedno.“, kaže među ostalim Hadjadj. A da su upravo „ekrani“ – pametni telefoni, tableti, računala česti problem u obiteljima, točnije kod djece i mladih, govori tekst Kristine Pšenko „Ima li i vaše dijete ekranitis?“ Koliko smo ovisni o tehnologiji, internetu pokazuju i istraživanja na koja se osvrće i Rafael Rimić u rubrici Odgoj za medije.

Psihologinja Lana Batinić u Obiteljskom savjetniku piše o očekivanju naše druge, savršene polovice, razbijajući mitove o srodnoj duši, ljubavi na prvi pogled, upućujući na ono što je u odnosu s drugima doista bitno. Tado Jurić upozorava pak na problem iseljavanja Hrvata iz BiH, dok velečasni Jeronim Ban u tekstu „Umjetna inteligencija i androidi u medicini“ promišlja o tehnološkom napretku u toj struci i pozitivnim i negativnim stranama. Kana ponovno donosi i nekoliko političkih tema, kolumnu psihijatra Dalibora Karlovića, Žensku stranu medalje koju ovoga puta piše Silvana Burilović Crnov te niz drugih zanimljivih tekstova.

Putopis o južnoj Italiji, s naglaskom na San Giovanni, mjesto svetoga Padre Pija, nekoga možda nadahne na odlazak na hodočasničko ljetovanje. Ako pak ovoga ljeta ostajete kod kuće, možete posegnuti za knjigom o sv. Leopoldu Bogdanu Mandiću koja se predstavlja u Kaninom Izlogu Kršćanske sadašnjosti, ili pak posjetiti koje od ljetnih umjetničkih zbivanja navedenih u Kulturnom mozaiku. Svojoj djeci, umjesto ekrana, ponudite Kaninu rubriku Vama djeco, a kako je ljeto vrijeme u kojemu se češće ide u posjete, kako u Autoškoli za kršćane zaključuje Nikola Kuzmičić, „bilo bi dobro da pronađemo vremena i da posjetimo Krista prisutnog u posvećenoj hostiji te da se u molitvi pred svetohraništem nadahnemo susretom s našim Bogom i Spasiteljem.“