Budi dio naše mreže
Izbornik

Veliko hodočašće vjernika Porečko-pulske biskupije

Saragoza

Hodočašće Porečko-pulske biskupije u Lurd, Santiago de Compostelu i Fatimu u Godini krunice predvodio biskup Milovan, a sudjelovalo je 100 vjernika među kojima i deset svećenika

Saragoza, (IKA) – Od 22. rujna do 3. listopada u ovoj Godini krunice održano je hodočašće vjernika Porečko-pulske biskupije u velika svetišta Lurd, Santiago di Compostela i Fatimu. Hodočašće je predvodio biskup Ivan Milovan, organizator je bio rovinjski župnik Milan Zgrablić, a sudjelovalo je 100 hodočasnika među kojima i 10 svećenika. Na putu prema Lurdu hodočasnici su posjetili Avignon, a došavši u Lurd, u tijeku dviju večeri sudjelovali su u večernjemu ophodu u kojem se dio krunice molio na hrvatskom jeziku. U srijedu 24. rujna hodočasnici su u bazilici Pija X. sudjelovali na međunarodnoj misi koju je s desetak biskupa i stotinjak svećenika predvodio milanski nadbiskup kardinal Dionigi Tettamanzi. Hodočasnici su uz to u srijedu popodne imali prigodu za ispovijed, a potom su sudjelovali u ophodu s Presvetim u kojemu je bilo mnogo teških bolesnika, što je bilo posebno potresno. Slijedilo je cjelodnevno putovanje do velikoga hodočasničkog odredišta – groba Sv. Jakova u Santiago de Composteli. Smještaj je bio u novom naselju na Monte del Gozo, izgrađenom u prigodi svjetskog susreta mladih u Santiagu. Ondje je hodočasnike dočekao i kasnije ih vodio mladi svećenik Španjolac Alejandro Castillo. Dojmljiv je bio susret s velikim srednjovjekovnim, ali i danas živim svetištem u Santiagu, gdje su hodočasnici imali vremena i za razgledavanje i za molitvu i misu, koju su slavili na glavnom oltaru katedrale Sv. Jakova i gdje je biskup Milovan istaknuo značenje hodočašća kao simbola povijesnog hoda Crkve. Hodočasnici su molili posebno za svećenike i duhovna zvanja. Uslijedilo je zatim putovanje u Fatimu. Za što bolji doživljaj Fatime i njene potresne poruke hodočasnike je pripravio prigodni film u autobusu kao i prikaz knjige “Fatima – da ili ne”. Upravo je susret sa svetištem u Fatimi najdublje dojmio hodočasnike. Molilo se u župnoj crkvi na grobovima blaženih Francesca i Jacinte, zatim u kapeli ukazanja, a upriličena je i večernja molitva krunice s tisućama drugih hodočasnika (dio krunice molilo se i na hrvatskom) te nedjeljna međunarodna misa na kojoj je dio evanđelja i molitve vjernika čitan na hrvatskom jeziku. Nekoliko je hodočasnika klečeći na koljenima prošlo stazom od ulaza u svetište do kapelice ukazanja. Pokraj Fatime posjetili su i rodne kuće vidjelaca u Aljustrelu i križni put postavljen na putu kojim su mali pastiri nekad vodili svoje stado do Cova da Iria. Te nedjelje popodne hodočasnici su u posebnoj kapeli imali klanjanje pred Presvetim koje je vodio vlč. Zgrablić, na kraju kojega je bila posveta Bezgrešnom Srcu Marijinu.
Na svome hodočasničkom putu kroz velika prostranstva Španjolske hodočasnici su se zadržali u slavnoj sveučilišnoj Salamanki, a onda u Alba de Tormes, gdje su na grobu sv. Terezije Avilske slavili euharistiju. Uslijedio je jednodnevni posjet Madridu, ali i ondje se hodočasnički molitvom zaključio posjet crkvi Sv. Franje, dok se u novoj katedrali slavila misa na Gospinu oltaru.
Na putu prema Barceloni hodočasnici su zastali u Saragozi – španjolskome nacionalnom marijanskom svetištu Gospe od Pilara. Bilo je dojmljivo na stupu u bazilici vidjeti dvije avionske bombe koje su “ljevičari” u građanskom ratu 1937. bacili na svetište, a nisu eksplodirale. Na povratku kući prekrasan je još bio posjet marijanskom katalonskom svetištu Monserrat, susret s ocima benediktincima i misa u kapeli iza crnog kipa Majke Božje. Na povratku su se u autobusima iznosili dojmovi: radost zbog dubokog doživljaja blizine Božje po Mariji, jačanje u vjeri i spremnost na veće predanje Bogu, doživljaj zajedništva Crkve i – želja ponoviti već sljedeće godine isto vjerničko iskustvo što ga, poput najboljih misija ili duhovnih vježbi pružaju takvi posjeti velikim hodočasničkim svetištima.