"Vjera i zdravlje" (1)

Zagreb, (IKA) – O ulozi duhovnosti u modernoj medicini i psihologiji promišljalo se na internacionalnom, multikonfesionalnom i interdisciplinarnom simpoziju “Vjera i zdravlje” koji je 2. ožujka održan na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove na Jordanovcu u Zagrebu. Simpozij su organizirali Centar za duhovnu medicinu i Zaklada “Biskup Josip Lang” pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH.

Otvarajući simpozij, sve je pozdravio voditelj o. Stjepan Fridl DI, a potom su se nazočnima obratili i posebni gosti.
Apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Francisco Javier Lozano istaknuo je kako su organizatori i priređivači simpozija izabrali veoma aktualnu temu, budući da u životu vjernika vjera ima važnu ulogu i ne utječe samo na naš duhovni život, nego i psihički i fizički. Također je upozorio kako mnogobrojni problemi koji muče današnjega čovjeka ostavljaju trag na njegovu cjelokupnom životu, te je u tom smislu poželio svim sudionicima da osjete snagu vjere u životu te da im predavanja stručnjaka pomognu u rješavanju životnih problema koji se često odražavaju na naše psihičko, fizičko i duhovno zdravlje.
Generalni vikar Zagrebačke nadbiskupije prelat Vladimir Stanković obratio se nazočnima u ime kardinala Josipa Bozanića, rekavši kako je pozitivno to što su prijašnji planovi i dogovori oko izlaganja ove teme ostvareni, te da je simpozij veliki početak kojem je zaželio veliki uspjeh.
Generalni vikar Vojnoga ordinarijata mons. Josip Šantić skup je pozdravio u ime vojnog biskupa Jurja Jezerinca, riječima kako je vjera kao povjerenje i kao susret bitno potrebna današnjem čovjeku, misleći pritom na vjeru u Boga i čovjeka. Poručio je kako nema liječenja bez povjerenja liječnika u pacijenta i obratno, budući da se tek u tom susretu kada čovjek otkrije čovjeka kao osobu može krenuti na put ozdravljenja.
Predsjednik Mešihata islamske zajednice za republike Hrvatsku i Sloveniju muftija Ševko Omerbašić izrazio je radost što u simpoziju sudjeluju i pripadnici muslimanske vjere te je izrazio iskrenu nadu da će simpozij dati odgovore na pitanja koja muče suvremenoga čovjeka.
U ime Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, suorganizatora simpozija, nekoliko riječi nazočnima uputio je i pomoćnik ministra dr. Drago Keserica, koji je, osvrnuvši se na definicije zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije, rekao kako je duhovnost usko povezana sa stanjem zdravlja duha i tijela te da stanje uma pomaže tijelu da se suprotstavi bolesti. Među ostalim, rekao je kako prisustvo iscjeliteljske snage u procesu liječenja ide u prilog činjenici da zdravlje i religioznost idu zajedno.
Dr. Stipe Zeba obratio se nazočnima u ime Poglavarstva grada Zagreba, prenoseći pozdrave gradonačelnice Vlaste Pavić i dogradonačelnika Milana Bandića. Istaknuo je kako je ovaj simpozij nastavak jednoga divnoga sna – akcije “Ne zaboravi me”, koja je pokrenula “lavinu u gradu Zagrebu i postigla neslućene rezultate” te je potvrdio svoju sigurnost kako će upravo ovaj simpozij ostaviti duboke i prepoznatljive tragove, a koje je gradu Zagrebu također ostavio i biskup Josip Lang.
Simpoziju je nazočio i dr. Stjepan Bačić, saborski zastupnik, a posebne pozdrave nazočnima na simpoziju pismenim putem uputio je i predstavnik Evangeličke crkve u RH Branko Berić.

Prvo predavanje “Duhovnost i medicina” održao je dr. med. Herman Vukušić, psihijatar i zamjenik ministrice za obitelj, branitelje i međugeneracijsku solidarnost, koji je istaknuo kako je u modernu medicinu potrebno uključiti i duhovnost, odnosno religioznost budući da je ona osnovna potreba ljudskoga bića. Predavač je također istaknuo kako je korelacija između religioznosti i duhovnosti te čovjekova zdravlja visoka u smislu da su u osoba koje redovito upražnjavaju religiozne aktivnosti npr. smanjena kardiovaskularna i psihosomatska oboljenja, potom oboljenja poremećenog imunološkog sustava, te da je kod njih povećan stupanj društvene potpore te intenzitet interpersonalnih odnosa i dr. Istaknuo je kako osnovni element i učinci duhovne skrbi u kliničkoj praksi moraju biti procjena duhovnih potreba pacijenta kao i pružanje osjećaja sigurnosti, povećanje samopoštovanja, samokontrole, davanje smisla patnji, te je zaključio kako je “svaka patnja podnošljiva ako čovjek zna zašto pati”.

Dr. Mijo Nikić, docent za psihologiju i psihologiju religije na Filozofskom fakultetu DI, održao je zatim predavanje “Psihologija sugestije i snaga vjere – interakcija duha, duše i tijela”. Istaknuo je kako se čovjek sastoji iz 5 dimenzija u koje ubrajamo: duhovnu, društvenu, emocionalnu, tjelesnu, ali i podsvijest, odnosno nesvjesnu dimenziju. Zrela ličnost integrira spomenute dimenzije. U nastavku predavanja dr. Mikić govorio je o psihologiji sugestije, ali i autosugestije, placebo efektu te odnosu alternativne medicine i magijske svijesti. Rekavši kako se pravo istinsko ozdravljenje događa vjerom u svemogućega Boga, temeljnim mijenjanjem stila života i priznavanjem svoje nemoći i istine o sebi, zaključio je kako prava vjera otvara neograničene mogućnosti, budući da se u njoj aktiviraju sve čovjekove sposobnosti.

Predavanje “Bolest i zdravlje: integralni pristup” održala je potom dr. med. Marina Jurčić, specijalizantica epidemiologije i glavni koordinator poslova u Zakladi “Biskup Josip Lang”. Istaknula je kako nas bolest može s jedne strane otvoriti za Boga kojem se treba potpuno predati, a s druge strane bolest upozorava čovjeka kako treba nešto mijenjati u životu pa se kao takva ne smije ignorirati, budući da ukoliko je duh bolestan, osoba iskrivljuje stvarnost te je pogrešno percipira i interpretira. Rekavši kako postoje dva tipa psihosomatskih reakcija: tip s agresivnim i pasivnim obranama, dr. Jurčić je zaključila kako je duhovno zdrava ličnost “sluga svoje savjesti, a gospodar svoje volje”.

Dr. Šimun Šito Ćorić, prof. psihologije religioznosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i voditelj Hrvatske katoličke misije u Solothurnu u Švicarskoj, govorio je o opasnosti devijacija u religioznosti te se osvrnuo na 5 različitih područja kao što su psihopatologija i religija, poremećaji i opterećenja ličnosti kao smetnje zdravoj religioznosti, psihopatologija u religijskoj praksi, područje okultnog tj. sotonske smetnje i opasnost devijacije religioznosti u karizmatičkim pokretima. U kontekstu navedenih područja, istaknuo je da ukoliko religija nije ispravna, ona može biti smetnja, u smislu da čovjek stalno bude u strahu pred onim u koga vjeruje, te da bolna iskustva iz prošlosti mogu biti pogubna za zdravu religioznost. Govoreći o religijskoj praksi istaknuo je kako “hipokrizija” i “farizejstvo” spadaju u psihopatologiju religioznosti. Govoreći posebno o okultnom, ali i karizmatičkim pokretima, predavač je naznačio kako ono što se danas smatra magijskim i okultnim često nije nazvano pravim imenom, te da je problem karizmatičkih pokreta sklonost voditelja da ponekad imaju “guru-kompleks” u smislu nedopuštanja uplitanja drugih profesionalaca sa strane kao i otklanjanje medicinskih sredstava te pretjerano isticanje grešnog naslijeđa.

“Duhovnost u liječenju depresije” naslov je predavanja koje je održao dr. Miro Jakovljević, psihijatar i profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i glavni urednik časopisa “Pro mente croatica”. Dr. Jakovljević rekao je kako depresija i tjeskoba uvijek idu zajedno, ali da vjera i duhovnost pomažu u prevladavanju depresivnih epizoda. Govoreći o povezanosti duhovnost – spiritualnost, duhovnost – osobnost, te psihijatrije i religije, na kraju je istaknuo kako vjera okreće depresivne osobe da pronađu ono vrijedno u sebi i drugima kao i ljubav čiji nedostatak osjećaju, budući da čovjek samo po vjeri može vidjeti dobro u sebi i oko sebe.

Dr. med. Mevludin Hasanović, neuropsihijatar s Medicinskog fakulteta u Tuzli, govorio je o spiritualnoj psihoterapiji i liječenju traumatiziranih osoba, osvrnuvši se posebno na istraživanje utjecaja trauma i PTSP-a kao posljedicu ratnih zbivanja u BiH na duhovnost, te je napomenuo kako su većina klijenata borci HVO-a, borci BiH armije kao i njihove obitelji. Kao pokušaj pomoći, dr. Hasanović naveo je primjer formiranja skupine za spiritualnu psihoterapiju koju čini 20 do 30 redovitih klijenata, a u kojoj je pristup potpuno otvoren pa se susreti održavaju jednom tjedno po sat vremena. Prilikom terapije i rada s klijentima, otkriveni su terapijski učinci kao što su porast strpljenja, nepovlačenje u izolaciju, kreativni rad, osjećaj pripadnosti i dr.

Dr. Vladeta Jerotić, psihijatar i psihoterapeut, profesor na Teološkom fakultetu Sveučilišta u Beogradu, održao je predavanje o kršćanstvu i medicini te je ustvrdio kako su pojmovi grijeha, krivice i kajanja “prognani iz svijesti današnjega čovjeka”. Nadalje, istaknuo je kako ne možemo dobro vladati sobom ukoliko sebe ne poznajemo. U tom smislu, pojasnio je kako dugotrajni strah, bijes i očaj prelaze na tjelesne funkcije i odražavaju se na zdravlje u obliku bolesti (kardiovaskularna oboljenja, rak i dr.), onda kada “psiha zataji”. S druge pak strane vjera, pozitivne emocije kao što su opraštanje i povjerenje, zatim molitva i religijska praksa sprečavaju nastanak mnogih oboljenja, pomažu bržem ozdravljenju, ali su i velika pomoć u prihvaćanju smrti odnosno u fazi umiranja pacijenta, zaključio je dr. Jerotić.

Posljednje predavanje u prijepodnevnom dijelu simpozija na temu “Vjera i mentalno zdravlje – preventivni pristup” održao je međunarodni savjetnik udruženja za perinatalnu psihologiju i zdravlje dr. med. Petar-Krešimir Hodžić. Govoreći o čimbenicima mentalnoga zdravlja u koje spadaju i genetski, biološki i razvojni, ali i stresni životni događaji i traumatska iskustva, rekao je kako vjera ima utjecaj na mentalno zdravlje, te da značajno utječe na nadu i optimizam, samopoštovanje, bolju prilagodbu na žalovanje, veću društvenu podršku, smanjenje depresije i dr. Istaknuvši razloge i posljedice rastave braka, rekao je kako ona pogubno djeluje na djecu, dok religioznost pozitivno djeluje na bračnu stabilnost, odnosno bolje fizičko i mentalno zdravlje djece, rekao je Hodžić.

Nakon predavanja uslijedila je rasprava. Na upit kako se odnositi prema fenomenu egzorcizma, dr. Šito Ćorić odgovorio je kako je u liječničkoj praksi najprije potrebno načiniti distinkciju radi li se o opsjednuću ili psihosomatskim oboljenjima. Opsjednuća naime postoje, ali su vrlo rijetka, jer je puno puta u pitanju praznovjerje, te je stoga Crkva s pravom oprezna kad je u pitanju egzorcizam. Dr. Slobodan Lang u raspravi je ukazao kako su na kraju protekloga stoljeća pojedine populacije prošle uvjete stradanja te je fascinantan stupanj koji je duhovnost imala u održavanju zdravlja hrvatskoga naroda.