Budi dio naše mreže
Izbornik

„Vjera roda moga“

Zadar (IKA)

Svečana akademija u čast Bezgrešne koju sjemeništarci slave kao svoju zaštitnicu, održana je u petak 7. prosinca u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa 'Zmajević' u Zadru. Sjemeništarci su izveli glazbeno-scenski recital 'Vjera roda moga' autora mons. dr. Eduarda Peričića, crkvenog povjesničara.

Recital opisuje vjernost Hrvata nasljedniku sv. Petra, našu slavnu povijest i mučeničku potvrdu vjere; kako su svi slojevi hrvatskog naroda tijekom stoljeća bili ustrajni u obrani vjere i domovine te da su se pobjede nad tuđim osvajačima događale na krilima vjere. Navele su se zasluge poimence hrvatskih knezova i pokazalo kako su hrvatski vladari bili pobožni, odlučni, smjeli. Papa je prvom hrvatskom kralju Tomislavu pisao da su Hrvati „najodličniji sinovi svete Rimske Crkve koji su s majčinim mlijekom primili kršćanstvo“, a papa Leon X. nazvao je Hrvate predziđe kršćanstva. Uz poruku da i sada vjernost trebamo potvrditi životom, da Hrvat bude vjeran Kristu i Petru, u recitalu se zahvaljuje i Mariji za našu zaštitu kroz tešku povijest.

U prigodnom obraćanju zadarski nadbiskup Želimir Puljić rekao je da su u tom kratkom prikazu povijesti našeg roda osjetili ponos i zahvalnost. „Ponos jer je do nas došla vjera koju su naši očevi sačuvali, prenijeli i nama ostavili u zalog. Ponosni smo da smo narod sv. Petra koji nas je prihvatio. Povezanost Hrvata sa svetim Petrom i Svetom Stolicom je konstanta naše povijesti. No mi smo i Marijin narod. Dok budemo odani Mariji, njoj se utjecali i molili i dok budemo vjerni Svetoj Stolici, ne treba se bojati. To je naša sigurnost i jamstvo, sadašnjosti i budućnosti“, istaknuo je mons. Puljić. Tema recitala odabrana je zbog 40. obljetnice Branimirove godine 2019. g. „Prigoda je da sa zahvalnošću idemo ususret 40. obljetnici Branimirove godine u kojoj ćemo posvijestiti što je ona značila. Imajući na umu i tu veliku godišnjicu, za vrijeme pohoda Ad limina stavili smo ploču u sakristiju bazilike Sv. Petra na kojoj su četiri podatka iz naše prošlosti. To je 641. g., pokrštenje Hrvata koju je bl. Alojzije Stepinac htio obilježiti 1941. g., ali ga je u tome omeo rat. Njegov nasljednik kardinal Franjo Kuharić započeo je to slavlje u providonosnom trenutku koje je trajalo devet godina, od Solina do Marije Bistrice(1976.-1984.)“, rekao je mons. Puljić. Na ploči je upisana i 879. godina, kad je papa Ivan VIII. blagoslovio hrvatski narod. Zatim, 1076. g. je važna godina jer je kralj Zvonimir dobio krunu od pape Grgura VII. po rukama opata Gebizona, čime je Hrvatsko kraljevstvo na neki način međunarodno priznato. I 1979. g., kada je u bazilici Sv. Petra sv. Ivan Pavao II. slavio misu na hrvatskom jeziku. „Treba pročitati taj govor sv. Ivana Pavla II., da osjetite s kakvim je žarom, ljubavlju i osjetljivošću za našu povijest papa govorio i to na hrvatskom jeziku. Cijelu misu slavio je na hrvatskom i održao veličanstveni govor u kojem je uzdigao nas kao narod. To je tolika ljepota kojom je htio pokazati što su Hrvati značili u povijesti, što su nama značili Sveta Stolica i naši velikani kroz povijest“, istaknuo je mons. Puljić. Zahvalio je sjemeništarcima da su sve to uspjeli dočarati u kratkoj povjesnici i čestitao im je na izvedbi. Sjemeništarce je za tu izvedbu pripremala Silvija Bukulin, a za klavirskom pratnjom bio je Miljenko Bajat.

Rektor sjemeništa don Roland Jelić zahvalio je svima na toj večeri zajedništva i Mariji koja ih svake godine okuplja i u čiju čast to čine. „God. 2019. navršava se 1140. obljetnica kada je na Uzašašće 879. g. papa Ivan VIII. s katedre Sv. Petra uzdigao ruke Bogu i blagoslovio knez Branimira i hrvatski narod. Nakon pokrštavanja, taj događaj zauzima najznačajnije mjesto u povijesti Hrvata. Zato su hrvatski biskupi 1979. g. na 1100. obljetnicu toga događaja u Ninu proslavili Branimirovu godinu i obnovili svoj zavjet vjernosti Bogu i svetom Petru. Recitalom ‘Vjera roda moga’ željeli smo se i mi kao ponosni pomladak hrvatskog roda, pridružiti spomenu svečanosti obilježavanja 40. obljetnice Branimirove godine i tako svima osvijestiti pripadnost narodu koji je bio predziđe kršćanstva. Sjemeništarci su nas vratili u vrijeme na koje svatko od nas, Hrvat i katolik, treba biti ponosan“, istaknuo je rektor Jelić, dodavši da ostati vjeran drevnom zavjetu naših predaka nije lako. „Uspjet ćemo ako se i danas, kao nekada, čvrsto povežemo s Gospodinom, ako nam Gospa bude najdraži zalog. Dok se budemo držali našeg starog zavjeta, da će Hrvat biti vjeran Kristu i Petru, imat ćemo blagoslov s Petrovog trona“, rekao je rektor Jelić.

Na akademiji su bili i roditelji sjemeništaraca i mnogi prijatelji sjemeništa.