„Vjera, znanost i mladi – poziv na ambiciozni klimatski summit“

Uz pročelnika vatikanskog Dikasterija za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja kardinala Petera Turksona, među ostalima su sudjelovali predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, ekološka aktivistica iz Čada Hindou Oumarou Ibrahim i klimatolog i osnivač Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja na klimu Hans Joachim Schellnhuber.

Schellnhuber smatra Katoličku Crkvu važnim akterom u nadvladavanju klimatske krize. Posebno se osvrnuo na nužnost ekološkoga građevinarstva, istaknuvši da bi Crkva dala vrlo važan znak kad bi počela graditi svoja zdanja od organskoga materijala kao što je drvo, jer proizvodanja betona i čelika zahtijeva ogromne količine energije.

Njegove je stavove podržala predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, istaknuvši da je ogroman potencijal održive gradnje. Bio bi to važan prilog postizanju ciljeva Pariškoga sporazuma za smanjenje globalnoga zatopljenja, istaknula je i pozvala vjerske vođe u cijelom svijetu da se pridruže toj inicijativi.

Kardinal Turkson nije komentirao izgradnju crkava od organskoga materijala ali je istaknuo nužnost i žurnost ekološke promjene. Moramo se promijeniti, što znači znatno izmijeniti dosadašnji stil života. Još je mnogo posla pred nama, poručio je kardinal. Osvrnuo se i na ekološku encikliku pape Franje Laudato si’ u kojoj Papa poziva na ukidanje štetnih navika na području korištenja energije i potrošnje. Aktualna koronakriza pokazala je nove načine za smanjivanje iskorištavanja prirode i okoliša i istodobno dokazala da i u toj krizi najviše trpe siromašni – oni koji nemaju pristup pitkoj vodi i medicinskoj opskrbi. Papa je uputio žarki apel da se slušaju siromašni i priroda. Pritom je kardinal Turkson istaknuo Panamazonsku crkvenu mrežu (Red Eclesial Panamazonica – REPAM) koja se na temelju načela iz Laudato si’ zauzima za potrebe domorodačkih naroda i zaštitu okoliša.

I Hindou Oumarou Ibrahim govorila je o teškoćama domorodačkih naroda koje klimatske promjene posebno pogađaju zbog njihove ovisnosti o prirodnim resursima. Premda predstavljaju manje od 5 posto svjetskoga stanovništva, čuvaju 89 posto globalne bioraznolikosti. Stoga je suradnja s tim skupinama od iznimne važnosti, poručila je ta ekološka aktivistica.